Hrvatski robni izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je 51 milijardu kuna , što je 1,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz istodobno dosegnuo 83,7 milijardi kuna i bio je 1,7 posto viši, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS). To su nešto više stope rasta od prvih podataka DZS-a o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, a prema kojima je izvoz rastao za 1,03 posto, a uvoz za 1,34 posto.
Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u prvih sedam mjeseci iznosio je 32,6 milijardi kuna, što je za 672,6 milijuna kuna ili 2,1 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci iznosila 61 posto, neznatno manje od 61,1 posto iz istog razdoblja lani..
Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u razdoblju od početka godine do kraja srpnja iznosio 6,8 milijardi eura ili 2,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz 11 milijardi eura ili 2,7 posto više. Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih sedam mjeseci iznosio 4,3 milijarde eura.
Najvažnije tržište za hrvatske proizvode i dalje je Europska unija, gdje je u prvih sedam mjeseci izvezeno robe u vrijednosti 4,5 milijardi eura ili 1,9 posto više nego u prvih sedam lanjskih mjeseci. Uvoz iz ostalih članica EU-a je istovremeno rastao za 4,1 posto, na 8,7 milijardi eura.
Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u istom razdoblju dosegnuo 1,11 milijardi eura i bio 2,6 posto niži, dok je uvoz u te zemlje povećan za 14 posto, na 642,2 milijuna eura. Pojedinačno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri ostaju Njemačka, Italija i Slovenija.
U Njemačku je, naime, u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba u vrijednosti 836,8 milijuna eura ili 12,3 posto više nego prošle godine, a uvezeno ih je za 1,8 milijardi eura ili 8,5 posto više. U Italiju je izvezeno robe za gotovo 942 milijuna eura ili 3,6 posto više, a robni uvoz iz te zemlje porastao je za 0,2 posto, na 1,4 milijardi eura. Istodobno, izvoz u u Sloveniju je povećan za 4,5 posto, na 843,6 milijuna eura, a uvezeno je robe za 1,24 milijarde eura ili 8,8 posto više nego lani.
Promatrano prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza u promatranom razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija, za 46,9 posto, na 447,2 milijuna eura, kao i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s rastom izvoza za 25,6 posto, na 248,7 milijuna eura. Izvoz prehrambene industrije u prvih je sedam mjeseci bio pojedinačno najviši, iznosio je 599,5 milijuna eura te je prema istom lanjskom razdoblju povećan za također značajnih 20,9 posto.
S druge strane, znatniji pad izvoza iskazan je u proizvodnji naftnih proizvoda, za 34,3 posto, na 320,5 milijuna eura, kao i u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, pod čime službena statistika vodi brodogradnju, čiji je izvoz smanjen za 43,9 posto, na 134,8 milijuna eura.
