RBA analize
Prema privremenim podacima DZS-a u rujnu je u Hrvatsku uvezeno robe u vrijednosti od 2,5 mlrd. eura dok je robni izvoz iznosio 1,6 mlrd. eura što predstavlja godišnji rast za 26,2% odnosno 17,6%. Usporavanje godišnje dinamike stopa rasta uvoza i izvoza rezultat je i iščezavanje efekta niske prošlogodišnje baze dok dvoznamenkaste stope rasta potvrđuju kako se gospodarska aktivnost nastavlja oporavljati.
Uz rast izvoza roba za 24,8%, a uvoza za 21,6% u kumulativnom razdoblju od siječnja do rujna 2021. u odnosu na isto razdoblje lani, Hrvatska je izvezla robu u vrijednosti 13,3 mlrd. eura dok je robni uvoz u Hrvatsku u istom kumulativnom razdoblju iznosio 20,6 mlrd. eura. Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 64,8% dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 7,2 mil. eura.
U odnosu na drugo tromjesečje, robni izvoz je u trećem tromjesečju bio manji za 3,9% dok je robni uvoz porastao 3,7%.
Prema komponentama NKD-a, izraženo u eurima, unutar prerađivačke industrije, gdje je izvoz u razdoblju od siječnja do rujna porastao za 19,6% godišnje, i u većini ostalih kategorija zabilježen je rast izvoza u odnosu na razdoblje siječanj-rujan 2020. Snažnije dvoznamenkaste godišnje stope rasta zabilježene su kod proizvodnje metala (+46,3%), proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+48,6%) dok je kod proizvodnje prehrambenih proizvoda i proizvodnje pića rast iznosio 16,2% odnosno 24%. Snažan godišnji rast izvoza bilježe i ostale kategorije NKD-a, rudarstvo i vađenje (+72,7%) poljoprivreda te šumarstvo i ribarstvo (+16,5%) i Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (246,5%).
Na strani uvoza, također je zabilježen rast u većini sastavnica NKD-a, gdje prednjači rudarstvo i vađenje (+94,5%) dok je unutar prerađivačke industrije, uz rast uvoza za 17,7%, izraženiji rast uvoza zabilježen primjerice kod proizvodnje proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+70,6%), te metala (+45%) itd.
Prema zemljama, našim najvažnijim vanjsko-trgovinskim partnerima, zabilježen je rast robnog izvoza i uvoza s Njemačkom (+16,7% odnosno +18,6%), s Italijom (+28,6% odnosno 15,2%), sa Slovenijom (+37,7% odnosno +14,7%) dok je s Mađarskom izvozna aktivnost bila viša za 53,9%, a uvozna za 20,9%.
Prema preliminarnim podacima za listopad, u prvih deset mjeseci 2021. ukupan izvoz Hrvatske iznosio je 15,1 mlrd. eura što je 24,6% više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, dok je uvoz iznosio 23,1 mlrd. eura što je 21,6 više u odnosu na isto razdoblje 2020.
Oporavak i rast uvoznih i izvoznih aktivnosti očekuje se i u posljednjem tromjesečju 2021. uzimajući u obzir i solidne ovogodišnje rezultate turističke sezone koji se približavaju onima iz predpandemijske 2019. godine, što za sobom generira i rast potražnje odnosno uvoza roba. Ekonomski oporavak najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera koji glavninom dolaze iz euro područja trebao bi imati pozitivan učinak na izvoz roba. S druge strane, u suprotnom smjeru negativno bi se na vanjsko trgovinsku razmjenu moglo odraziti ponovno uvođenje snažnijih restriktivnih mjera u zemljama vodećim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima.
Posljednje vijesti kako je Vijeće EU zaključilo da je Hrvatska ispunila potrebne uvjete za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine što je ključan korak prema Schengenu neminovno će imati pozitivan utjecaj i olakšati vanjsku trgovinu s EU, koja je i najvažniji vanjskotrgovinski partner. Hrvatska plasira 70% svojih proizvoda na tržišta EU-a, ali stalni manjak u robnoj razmjeni u gotovo svim segmentima ukazuje na nužnost veće konkurentnosti i orijentacije na proizvode srednje i visoke tehnologije.
