[vc_row][vc_column width=”1/3″]Pune se i noću[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Jeremy Munday, profesor elektrotehnike i računalnog inženjeringa na Sveučilištu u Kaliforniji, Davis, radi na prototipu panela za koji kaže da bi mogao učiniti upravo to, prenosi CNN.[/vc_column][/vc_row]
Njegovo istraživanje nedavno se pojavilo u časopisu ACS Photonics. Iako su solarni paneli hladni objekti usmjereni prema vrlo vrućem i svijetlom suncu kako bi apsorbirali svjetlost i generirali snagu, Mundayovi bi radili obrnuto: njegove termoradiativne stanice zagrijale bi se i okrenule prema noćnom nebu, mnogo hladnijem objektu. Vrući objekt u odnosu na okolinu zračit će toplinom kao infracrveno svjetlo.
„Obična solarna ćelija proizvodi struju upijajući sunčevu svjetlost, što uzrokuje pojavu napona preko uređaja i struju koja teče. U ovim novim uređajima umjesto toga emitira se svjetlo te struja i napon idu u suprotnom smjeru, ali i dalje stvarate energiju”, istaknuo je Munday. „Morate koristiti različite materijale, ali fizika je ista.”
Ako prorade, paneli bi mogli zadržati proizvodnju energije bez potrebe da pohranjuju višak električne energije u solarne baterije ili se oslanjaju na elektrane na fosilna goriva. Solarni paneli ne proizvode energiju noću ili kada je sunce zašlo. Umjesto toga, oni nastavljaju opskrbljivati strujom putem mrežnog mjerenja, u kojem se višak struje prenosi na javnu elektroenergetsku mrežu — često pokretanu fosilnim gorivima — kako bi se nadoknadili troškovi. To se događa kada solarni paneli proizvedu više struje nego što je potrebno jednoj kući u jednom danu. Ostali solarni paneli skladište višak struje za napajanje preko noći, iako baterije mogu biti skupe.
„Solarne ćelije ograničene su time što mogu raditi samo tijekom dana, dok ovi uređaji mogu raditi 24/7, što je stvarna prednost”, izjavio je Munday CNN-u. „Nitko ne želi izgubiti struju kada sunce zađe.” Prototipovi već proizvode 50 vata struje po četvornom metru, samo oko 25 posto od onoga što tradicionalni solarni paneli mogu proizvesti tijekom dana.
Tako da ima još ograničenja na kojima treba poraditi prije nego izum zaživi u potpunosti, donosi Poslovni dnevnik.
