Hrvvoje Krhen za HRT
Europa razmišlja kako do iduće zime smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Hrvatska je izgradnjom LNG terminala na Krku osigurala alternativni pravac za dovoz ukapljenog plina. Sada se razmišlja o tome kako u što kraćem roku postići da terminal dosegne puni kapacitet, ali i o mogućoj izgradnji novih terminala.
Ovih dana iščekuje se natječaj za zakup još 300 milijuna kubnih metara plina na krčkom terminalu za ukapljeni plin. Za proširenje kapaciteta najviše je zainteresirana Slovenija, koja iz Rusije plinovodom uvozi 70% plina. Tim proširenjem LNG terminal dosegnuo bi kapacitet za prihvat 2,9 milijardi kubnih metara plina.
Ne očekujemo interes drugih strana, jer je cijev prema Mađarskoj u potpunosti iskoristila svoj kapacitet. Mi u ovom trenutku prema Mađarskoj možemo isporučiti kroz hrvatski plinski sustav 1,7 milijarde i to već s postojećim kapacitetom, istaknuo je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Kapacitet terminala na Krku je 3,5 milijardi kubnih metara plina. Za daljnje proširenje zainteresirane su i Hrvatska i Slovenija, no potrebno je investirati u infrastrukturu. Dio novca možda bi se mogao osigurati i iz europske blagajne.
Za neka dugoročna povećanja kapaciteta ovaj brod ima dovoljno kapaciteta na gasifikaciji, da može povećati isporuku. No za ozbiljnije povećanje kapaciteta Plinacro treba odraditi određene investicije u transportni sustav, rekao je Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatska.
U kriznim trenutcima, kakav je ovaj, aktualiziraju se stare ideje o dodatnom terminalu u Luci Ploče ili uz istočnu obalu Istre.
Međutim, postavlja se pitanje do kada će biti takva cijena plina? Kakve će situacije biti u budućnosti? Zato je dobro da smo išli s manjim LNG terminalom koji je praktički zakupljen u cijelosti u srednjoročnom razdoblju, rekao je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
Europske zemlje, koje su visokoovisne o ruskom plinu, a nemaju terminale za ukapljeni plin, poput Njemačke, sada planiraju njihovu izgradnju.
Do iduće zime teško će biti osigurati dostatne količine plina iz alternativnih pravaca.
Neka brza tranzicija realno se ne može dogoditi jer Azijati uvijek imaju visoke cijene. Mi možemo to plaćati, ali gdje je onda naša konkurentnost? Znači, onda europska konkurentnost jednostavno propada, naglasio je Saša Žiković, Ekonomski fakultet u Rijeci.
Europa ubrzano traži rješenje. Među europskim zemljama, koje se razlikuju po potrošnji, ali i dobavnim pravcima, trebat će postići suglasje, piše HRT.
