Analiza
Republikanci su osvojili kontrolu nad američkim Senatom, dok Donald Trump vodi u utrci za predsjednika s 247 elektora naspram 214 koliko ima Kamala Harris. Za pobjedu na izborima potrebno je 270 elektorskih glasova. Ključne države u odlučivanju o 47. predsjedniku SAD-a i dalje ostaju tzv. swing države: Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin. Trump trenutno vodi u većini tih ključnih država, uključujući Georgiju i Sjevernu Karolinu, a ima dobar rezultat i u Wisconsinu, Michiganu, Pennsylvaniji i Arizoni.
Republikanci su preuzeli Senat, što im daje značajnu političku prednost u odnosima s novim predsjednikom, uključujući kontrolu nad poreznim zakonima i potrošnjom, kao i nad imenovanjima u izvršnoj i sudskoj vlasti. Ova promjena u Kongresu znači da će Trump imati značajnu polugu moći u ostvarivanju svojih političkih ciljeva, dok se očekuje da će progresivci biti obeshrabreni pokušajem porezne reforme na štetu bogatih i korporacija. U međuvremenu, tržišta reagiraju na Trumpovu sve izgledniju pobjedu, s porastom dolara i rasta dionica na američkim tržištima.
Na globalnim financijskim tržištima, rast Trumpovih šansi za pobjedu odražava se na američke dionice, koje bilježe dobitke, dok dolar doživljava svoj najveći rast od veljače 2023. godine. Bitcoin je dosegao rekordne visine, premašivši cijenu od 75.000 dolara, što je povezano s Trumpovom naklonjenošću kripto zajednici. Iako američka tržišta profitiraju, europska tržišta bilježe pad, s padom eura i negativnim utjecajem Trumpovih mogućih trgovinskih barijera, što bi moglo negativno utjecati na europski izvoz, osobito u automobilskoj industriji.
Trumpov mogući povratak na vlast imao bi značajan utjecaj na globalnu geopolitičku scenu, osobito zbog njegovih tvrdih stavova o gospodarstvu, imigraciji, NATO-u i ratu u Ukrajini. Za Hrvatsku, koja ima slabe trgovinske odnose s SAD-om, učinci Trumpove politike vjerojatno neće biti dramatični, iako bi mogla osjetiti politički pritisak zbog svoje niske potrošnje na vojsku, što je Trump više puta kritizirao. Hrvatska bi, zajedno s drugim europskim zemljama poput Nizozemske i Poljske, mogla biti među manje ugroženima od Trumpove politike.
S druge strane, zemlje koje imaju snažnu trgovinsku, sigurnosnu i kulturnu povezanost s SAD-om, poput Meksika, Kine i Njemačke, bile bi znatno ugrožene. Na sigurnosnom planu, zemlje poput Njemačke i baltičkih država, koje ne zadovoljavaju Trumpove vojne kriterije, mogle bi biti pogođene njegovim izolacionističkim pristupom. Također, latinoameričke zemlje koje ovise o doznakama iz SAD-a, poput Gvatemale i Hondurasa, suočile bi se s ozbiljnim izazovima u Trumpovom drugom mandatu. Prema izvještaju iz Economist Intelligence Unita, rizici povezani s Trumpovom politikom mogu se ublažiti pametnim diplomatskim koracima i održavanjem dobrih odnosa sa SAD-om.
