Izetbegović i Radončić u koaliciji

Predsjednici dvije najveće bošnjake političke stranke u Bosni i Hercegovini, Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić, u ponedjeljak su u Sarajevu potpisali koalicijski sporazum koji znači uspostavu nove vladajuće većine, najprije na razini Federacije BiH, a potom vjerojatno i u parlamentu BiH.

Čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Izetbegović i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Radončić ovime su okončali dugogodišnje otvoreno neprijateljstvo praćeno najtežim uzajamnim objedama za kriminal i politički motivirana ubojstva te su biranim rječima pred novinarima govorili jedan o drugome hvaleći se uzajamno. “Uvjeren sam da će današnji dan biti upamćen kao pozitivan datum za BiH”, kazao je Izetbegović nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma s Radončićem.

Najavio je kako će dvije stranke sada zajedničkim snagama raditi na stabiliziranju stanja u BiH, jačanju procesa reintegracije unutar BiH i povezivanju s EU i NATO te se suprotstaviti pokušajima destabiliziranja zemlje. Nova koalicija, kakao je ustvrdio Izetbegović, bit će “vjetar u leđa” provedbi reformi. Ni Radončić nije skrivao optimizam i entuzijazam zbog novog političkog prijateljstva kojega je sklopio s Izetbegovićem. “Mi smo zahvalni SDA i Izetbegoviću da su nas pozvali u koaliciju i time nam dali šansu i odgovornost da probamo što brže mijenjati zastoj u reformama”, kazao je Radončić.

Po njegovim riječima, nova koalicija je rezulat pogoršanja stanja u zemlji i regiji te dokaz odgovornosti dviju stranaka o tome da vode računa o strateškim interesima Bošnjaka. “Ne očekujte spektakularne promjene jer stanje u zemlji i regiji je jako loše”, kazao je Radončić obećavši pak “krvnički rad” na poboljšanju takvog stanja. U koaliciji sa SDA i SBB na razini Federacije BiH sada je i HDZ BiH, čiji je lider Dragan Čović, u proteklim mjesecim odvojeno pregovarao s Izetbegovićem i Radončićem kako bi ih naveo na pomirenje. Čović je tu ulogu na sebe preuzeo nakon što je stranka Demokratska fronta (DF) istupila iz koalicije sa SDA i HDZ BiH nezavodovoljna načinom na koji su te dvije stranke djelovale u izvršnoj vlasti.

Uz savez s Radončićem, SDA i HDZ BiH sada imaju 57 od 98 zastupničkih mjesta u Zastupničkom domu parlamenta FBiH i time potrebnu većinu za donošenje odluka. Kadrovi SBB popunit će četiri ministarska mjesta koja su ostala upražnjana nakon ostavku članova DF-a u lipnju. Izetbegović je novi sastav vlade FBiH najavio do kraja listopada, a do kraja studenog, kako je naznačio, mogla bi uslijediti i rekonstrukcija Vijeća ministara BiH, u kojemu DF trenutačno ima jednog ministra. U Vijeću ministara, kako su potvrdili i Izetbegović i Radončić, kao na partnere iz Republike Srpske i dalje računaju na blok okupljen oko Srpske demokratske stranke (SDS), koja je u Republici Srpskoj u oporbi, što isključuje svaku mogućnost ulaska u vlast Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Odgovarajući na pitanja novinara o svojim ranijim sukobima s Izetbegovićem, Radončić je ustvrdio kako je već sama najava nove koalicije izazvala “opću euforiju”, a da neki unatoč tome žele njezin što brži raspad pa podsjećaju na stare nesporazume. “Mi smo ozbiljni političari prvo prema narodu”, kazao je Radončić pozvavši se na primjer suradnje Njemačke i Francuske nakon Drugog svjetskog rata. Izetbegovićev je sud da dvije stranke mogu surađivati “unatoč osobnim rivalstvima i anomizitetima”. “Moramo preskočiti osjećaj vlastite povrijeđenosti”, kazao je Izetbegović. Radončić je ranije Izetbegovića optuživao da je vođa “bošnjačke državne mafije”, dok je Izetbegović isticao kako se Radončićevo ime našlo na popisu članova organizirane kriminalne skupine, predvođene Naserom Keljmendijem kojemu se upravo sudi na Kosovu. Radončić je uporno nijekao bilo kakvu vezu s Keljmendijem te je najavljivao poduzimanje pravnih koraka kako bi se njegovo ime uklonilo iz optužnice podignute na Kosovu.

Ratni gradonačelnik Brčkog Đorđe Ristanić optužen je za teške ratne zločine koje su 1992. godine na području te općine nad Hrvatima i Bošnjacima počnili pripadnici policije i vojske bosanskih Srba, potvrdilo je u ponedjeljak Tužiteljstvo BiH. Kako se navodi, Ristanić je optužen za ubojstva, mučenja i silovanja civila, a tereti ga se kao sudionika udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio protjerati Hrvate i Bošnjake iz brčanskih naselja Centar, Kolobara, Dizdaruša, Klanac, Mujkići, Meraje, Rosulje i Grčica.

Na samom početku rata u BiH 1992. godine paravojne i policijske snage bosanskih Srba u Brčkom su protuzakonito zatočile na stotine civila i to u zgradi policije, logoru “Luka” i vojarni tadašnje JNA. Zatočenici su tamo ubijeni i zlostavljani, što je dokumentirano i novinskim izvješćima iz tog razdoblja, uključujući fotografije. Pritom je ubijeno više stotina civila, brojni su prognani, a imovina opljačkana.

Tužiteljstvo BiH navodi kako je Ristanić kao načelnik Brčkog imao stvarnu kontrolu nad pripadnicima snaga odgovornim za ubojstva i zlostavljanja. Optužnicom su obuhvaćena i kaznena djela silovanja zatočenih žena i muškaraca, kao i rušenje džamije u Brčkom. Istragu protiv Ristanića otvorilo je tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a ona je potom prepuštena Tužiteljstvu BiH. Tijeko istrage Ristanić je uhićen u svibnju i ispitan u Tužiteljstvu BiH, a potvrđivanje optužnice i očekivani početak suđenja čeka na slobodi.

You may also like

0 comments