Prije pet mjeseci tisuće ljudi slavile su na ulicama većinski kurdskog jugoistoka Turske nakon što je prokurdska oporbena stranka prvi put ušla u parlament, no uoči izvanrednih parlamentarnih izbora 1. studenoga, ozračje u tom području mnogo je tmurnije, piše Reuters.
U proteklih pet mjeseci prekinut je dvogodišnji prekid vatre između turske države i glavne kurdske militantne skupine, a u žestokim borbama kakve nisu viđene od 1990-ih poginule su na stotine ljudi. Stranka pravde i razvoja (AKP), koja vlada Turskom od 2002., na izborima u lipnju ove godine izgubila je apsolutnu većinu. Koalicijski pregovori nisu uspjeli pa je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sazvao nove izvore za 1. studenoga u nadi da će AKP dobiti dovoljno glasova da sam sastavi vladu, što bi mu omogućilo da poveća svoje ovlasti.
Uoči izbora, u Diyarbakiru i okolici prevladava strah a ne radost. Predizborni skupovi su otkazani, militantne skupine mladih nadziru kontrolne točke, a zgrade su izrešetane mecima. “Umjesto entuzijazma za izbore, vlada tišina lijesova”, rekao je Idris Baluken, visoki dužnosnik Radničke stranke Kurdistana (PKK), njezin glavni kandidat u Diyarbakiru. “Sve je u Kurdistanu u sjeni oružja i buke ratnih zrakoplova”, rekao je u svojem uredu, koji je upravo preletio mlažnjak.
AKP kaže da su Kurdi žrtve zastrašivanja PKK-a, koji Turska, SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom. No mnogi u Diyarbakiru ljutiti su na vlastodršce u Ankari. “Ovo što su ovdje učinili je progon. Policija je pucala na kuće i džamiju. To je politika represije jer ljudi ovdje nisu glasovali za njih”, rekao je Hamid Zengin (67). Trgovac Murat Seyyar (43) kaže da je nasilje “gore nego 1990-ih”.
Prokurdska ljevičarska stranka Narodna demokratska stranka (HDP) osvojila je, naime, na izborima 7. lipnja 13 posto glasova, pridonijevši velikim dijelom tome što je AKP izgubio apsolutnu većinu u parlamentu.
HDP, koji je osvojio 10 od 11 zastupničkih mjesta koja pripadaju izbornoj jedinici Diyarbakir, otkazao je velike predizborne skupove nakon što je više od 100 ljudi poginulo u dvostrukom samoubilačkom bombaškom napadu na prokurdski skup u Ankari 10. listopada, najgori u turskoj povijesti. To je bio treći napad na kurdske mete, nakon bombaškog napada na HDP-ov skup 5. lipnja u kojem je poginulo četvero ljudi, a više od 100 je ozlijeđeno, te samoubilačkog bombaškog napada na skup u Surucu u blizini sirijske granice u srpnju kada je poginulo 34 ljudi. Tursko državno tužiteljstvo smatra da iza sva tri napada stoji Islamska država. Uz to, svakodnevni sukobi pretvorili su dijelove turskog jugoistoka gotovo u ratnu zonu.
Strah osjećaju svi, bilo da podržavaju ili se protive PKK-u. Mnogi mještani boje se mladog krila PKK-a, YDG-H-a, čiji članovi skrivaju lica šalovima, sukobljavaju se s policijom i na kontrolnim točkama provjeravaju dokumente. Kandidat AKP-a u Diyarbakiru Ebubekir Bal krivi PKK za sadašnju situaciju. “Na ljude se vrši jak psihološki pritisak. Preplašeni su i zabrinuti. Ne mogu se slobodno izražavati. Ne znamo kako će se to odraziti na biralištima”, rekao je.
Balova stranka dobila je 14 posto glasova u Diyarbakiru u lipnju, oko 20 postotnih bodova manje nego 2011., ali u nedjelju očekuje bolji rezultat jer vjeruje da ljudi žele povratak stabilnosti. Potpora AKP-u, koji je pod Erdoganom pokrenuo mirovni proces i progurao prokurdske reforme, bila je prije podjednaka potpori za kurdsku oporbu u tom području. “Nitko drugi nije imao hrabrosti učiniti ono što je učinio AKP pokrenuvši mirovni proces i izvan AKP-a ne postoji politička volja da ga se završi”, rekao je Bal.
No, mnogi Kurdi optužuju upravo AKP da je namjerno ponovno izazvao nasilje na turskom jugoistoku ne bi li probudio nacionalističke osjećaje kod biračkog tijela. Baluken iz HDP-a upozorava na kobne posljedice ne budu li Erdogen ili AKP poštovali volju naroda ako izbori u nedjelju ponovno ne budu dali jasnog pobjednika. Povukao je paralele sa Sirijom, gdje se kurdska milicija bori protiv Islamske države, ali i predsjednika Bašara al-Asada. “Ako parlament ne proradi, Turska bi mogla brzo krenuti u smjeru građanskog rata”, rekao je. “Sukob koji bismo doživjeli, stupanj kaosa, mogao bi biti poput onog u Siriji.”
Erdogan i vlada smatraju miliciju sirijskih Kurda YPG (Postrojbe narodne zaštite), usko povezanu s PKK-om, jednakom prijetnjom za Tursku kao i Islamsku državu. Sirijski Kurdi prijete, naime, proglašenjem autonomije uz granicu s Turskom, što Erdogan ne može dopustiti jer bi to moglo dovesti do stvaranja kurdske države. Turska ne želi autonomni kurdski entitet poput Iračkog Kurdistana na svojoj južnoj granici, rekao je Erdogan u srijedu, upozorivši da će učiniti sve što je potrebno da se to ne dogodi.
Turska će “učiniti što je potrebno” kako bi spriječila sirijske Kurde da proglase autonomiju u Tel Abiadu u blizini turske granice, rekao je. “Ovo je upozorenje. (…) Turskoj ne treba ničije dopuštenje. Učinit ćemo što je potrebno”, rekao je, napominjući da se oko 1400 militanata PKK-a bori u Siriji zajedno s YPG-om.
Snage YPD-a zauzele su u lipnju taj grad od Islamske države, a ovaj su ga mjesec mjesne vlasti proglasile dijelom mreže autonomnih samoupravnih “kantona” kojima upravljaju Kurdi. SAD i EU sirijske i iračke Kurde smatraju saveznicima u borbi protiv Islamske države i drugih džihadista. Erdogan za mirovni proces s Kurdima, koji je pokrenuo sa zatočenim vođom PKK-a Abullahom Ocalanom prije tri godine, kaže da je za sada “na ledu”, te ističe da će se borba s PKK-om nastaviti sve dok ne položi oružje i napusti Tursku. Baluken iz HDP-a kaže da je mirovni proces na “intenzivnoj njezi” i ističe da ga treba oživjeti. “Tursko društvo i kurdski narod očekuju brz povratak mirovnom procesu i pregovaračkom stolu”, rekao je.
