Izbori u Crnoj Gori su realnost ukoliko ne bude pozivnice iz NATO-a

Podgorica – Parlamentarni izbori bili bi jedino rješenje ukoliko Crna Gora ne dobije pozivnicu za članstvo u NATO i ako ne budu ispunjeni uslovi za dalji napredak u evropskim integracijama u vezi sa poglavljima 23 i 24, poručio je u intervjuu za Dan ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević.

Smatra da bi takav razvoj događaja bio veliki neuspjeh Vlade, jer bi se pokazalo da je izgubila podršku ključnih evropskih partnera. Na pitanje kako komentariše poruku francuskog predsjsdnika Fransoa Olanda da NATO ne treba dalje da se širi, Konjević je kazao da su zaključci poslednjeg samita u Velsu afirmisali su napredak Crne Gore i do kraja 2015. godine je ostavljena mogućnost da se na ministarskom nivou donese odluka o pozivu Crnoj Gori da postane članica NATO. “Ovo je prvi put da se odluka o pozivu za članstvo može usaglasiti na ministarskom nivou, što dokazuje koliko je NATO ostao privržen ideji proširenja. NATO je potvrdio da je Crna Gora na korak od poziva ukoliko u 2015. godini nastavi sa reforma u sektoru bezbjednosti i dodatno osnaži vladavinu prava. Manje je važno da li ćemo poziv dobiti krajem ove godine odlukom ministarskog savjeta ili na samitu u prvoj polovini naredne godine. Crna Gora će u mandatu ove vlade dobijanjem poziva za članstvo u NATO realizovati svoj najvažniji cilj nakon obnove nezavisnosti. Pripadnost NATO-u dodatno će doprinijeti stabilizaciji regiona i poslati jasnu poruku zapadnim investitorima da je Crna Gora stabilna i sigurna za njihove investicije. Jasno je iskustvo drugih država koje su ušle u NATO nakon ulaska ekonomije osnažene su novim zapadnim investicijama koje su produkovale privredni rast i nova zapošljavanja. Postati dio šireg sistema bezbjednosti finalna je potvrda crnogorske nezavisnosti i teritorijalnog integriteta i suvereniteta”, poručuje Konjević.

Dodaje da se izjava predsjednika Olanda mora uzeti u kontekstu uticaja jedne od najvažnijih članica Alijanse, ali vjeruje da će i druge ključne članice zajedno sa Francuskom ostati pri politici proširenja potvrđenoj na poslednjem samitu u Velsu. “Nakon izjave Olanda zajedno smo čuli poruke iz NATO-a i zvaničnih predstavnika drugih ključnih članica da se ta izjava nije odnosila na Crnu Goru. Tokom nedavno održane minhenske bezbjednosne konferencije čuli smo jasnu podršku Crnoj Gori za članstvo u NATO od potpredsjednika Bajdena, kao i izjavu državnog sekretara Kerija. Podrška sa ovih značajnih adresa ujedno je i obaveza da nastavimo sa realizacijom dogovorenih obaveza u reformama kako bismo dostigli standarde za članstvo”, smatra Konjević.

On je odgovorio i na pitanje kako će novonastale okolnosti uticati na stabilnost vladajuće koalicije, imajući u vidu raniji stav lidera SDP-a Ranka Krivokapića da su sa DPS-om zbog evroatlantskih integracija te koliko je realna opcija da dođe do novih izbora. “Krivokapić nije rekao da smo sa DPS-om samo zbog NATO-a. On je rekao da je članstvo u NATO ključni razlog za saradnju sa DPS-om. Pored tog ključnog razloga važan je i onaj oko zajedničkog opredjeljenja da nastavimo da radimo na reformama na putu EU integracija. Rad Vlade će biti posvećen ostvarivanju privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, kao i ispunjavanju obaveza za dobijanje poziva za članstvo u NATO. Ukoliko postignemo rezultate koji će obezbijediti nastavak EU integracija i dobijemo pozivnice za članstvo u NATO Vlada je ostvarila dva velika cilja i to bi bio veliki uspjeh. Ako ti rezultati izostanu to bi bio veliki neuspjeh Vlade, značio bi da je Vlada izgubila podršku ključnih evropskih partnera i izbori bi bili jedino rješenje”, kazao je Konjević.

Vukadinovic je istakao da Rusiji ne odgovara prosirenje Alijanse i da ih ta poruka veoma veseli. “Medjutim, pitanje je koliko u svemu tome ima udjela i unutrasnja politika Francuske, jer iz ove izjave nije jasno da li je to decidni stav Francuske ili je to samo izjava Olanda izvucena iz konteksta”, kazao je Vukadinovic. On je ocijenio da to dokazuje da je Crna Gora sada na liniji velikih globalnih politickih igara i da mora balansirati izmedjđu dvije vatre. Vukadinovic je istakao da se sada vodi jedna suptilna borba između stava SAD da se na ukrajinsku krizu mora odgovoriti prosirenjem i stava Evrope da sa Rusijom treba postici kompromis, a ne dodatno otezavati odnose. “Poznat je americki stav da su Crna Gora, Srbija, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Ukrajina i Gruzija na prvoj crti odbrane od Rusije. Medjutim, Francuska ima meksi stav kao sto ga ima i Evropa”, smatra Vukadinovic. Prema njegovim rijecima, to su dva razlicita pristupa rjesavanju krize, SAD hoce da odgovore silom ili prosirenjem NATO-a, Evropa zeli da razgovara.  “Da li ce Crna Gora biti pozvana u NATO krajem godine, zavisi od toga da li cete ispuniti sve zadatke, ali isto tako zavisi i od raspolozenja clanica prema prosirenju”, rekao je Vukadinovic.

 

0 comments