[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale jer je američki Fed poručio da će nastaviti s povećanjem kamata idućih godina, dok su se ulagači nadali da se ciklus zaoštravanja monetarne politike bliži kraju.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 1,1 posto, na 26.458 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,55 posto, na 2.913 bodova. No, Nasdaq indeks ojačao je 0,75 posto, na 8.046 bodova.
Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda odlučili su u srijedu povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 2 do 2,25 posto, što je već treće povećanje kamata od početka godine.
[/vc_column][/vc_row]
To je u skladu s očekivanjima na tržištima, no ulagači su se nadali i da će Fed signalizirati da bi do kraja godine mogao još jednom povećati kamate, a potom na neko vrijeme završiti ciklus zaoštravanja monetarne politike. Međutim, Fed je signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u 2019., a potom još jednom u 2020. godini.
To je uznemirilo ulagače jer bi prema tom scenariju ključna kamata mogla dosegnuti 3,4 posto, otprilike pola postotnog boda iznad tzv. ‘neutralne’ razine kamate, koja označava da monetarne politika nije ni poticajna ni restriktivna.
Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je na konferenciji za medije da središnja banka pažljivo prati inflaciju, izrazivši zabrinutost da bi snažan rast američkog gospodarstva mogao dovesti do pregrijavanja i prisiliti Fed na daljnje povećanje kamata. „Ulagači su shvatili da će monetarna politika zadržati sadašnji smjer i da se očekuje da će do kraja godine Fed još jednom povećati kamate”, kaže Mike O’Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.
Na Wall Streetu cijene dionica rastu već godinama, zahvaljujući među ostalim labavoj monetarnoj politici, pa su nedavno burzovni indeksi dosegnuli najviše razine u povijesti.
Međutim, s povećanjem kamata, dionice su suočene s jačanjem konkurentnosti investicija ne samo u obveznice, nego i u gotovinu, koja ponovno nakon gotovo cijelog desetljeća postaje privlačna za ulaganja.
Ipak, tržište se pred kraj tjedna smirilo jer signali Feda o daljnjem povećanju kamata pokazuju da je središnja banka uvjerena da će američko gospodarstvo nastaviti snažno rasti i idućih godina. „Fedovo priopćenje je u osnovi zeleno svjetlo za gospodarstvo. To je potvrda da je američko gospodarstvo najbolji izbor za globalne investitore”, kaže Jeffrey Kravetz, direktor u tvrtki Private Clinet Reserve.
Italija u fokusu europskih ulagača
I na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,3 posto, na 7.510 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,5 posto, na 12.246 bodova, a pariški CAC 0,1 posto, na 5.493 boda.
Europske ulagače uznemirila je odluka talijanske vlade da će u iduće tri godine proračunski manjak iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), čime se usprotivila željama Bruxellesa i čime su čelnici političkih stranaka odnijeli pobjedu nad nestranačkim ministrom gospodarstva Giovannijem Trijem.
Tria je prvotno želio niži deficit od 1,6 posto BDP-a iduće godine, nadajući se da će se poštovati zahtjevi Europske unije da Italija postupno smanji fiskalni manjak kako bi se smanjio visoki javni dug. No, koalicijska vlada Pokreta 5 zvijezda i Lige, koja je preuzela vlast u lipnju, tražila je deficit od oko 2,4 posto BDP-a kako bi financirala svoja skupa politička obećanja.
Ciljani proračunski manjak od 2,4 posto BDP ispod je gornje granice od 3 posto propisane pravilima EU, ali Italija je obećala Bruxellesu da će odlučno smanjivati deficit kako bi zaustavila rast njezinog golemog javnog duga, koji iznosi oko 132 posto BDP-a i najveći je u EU nakon grčkog. A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 1 posto, na 24.120 bodova, nedaleko najviše razine u posljednjih 27 godina.
[quote_box name=””]
Sjedinjene Države i Kanada službeno su u nedjelju navečer potvrdile da su postigle dogovor o “novom, moderniziranom trgovinskom sporazumu”, koji bi trebao zamijeniti sporazum NAFTA iz 1994. godine.
U zajedničkom priopćenju dvije zemlje su objavile da će novi trgovinski pakt biti nazvan USMCA (Sporazum Sjedinjene Države-Meksiko-Kanada). Sporazum je postignut u posljednji trenutak prije isteka krajnjeg roka u ponoć po lokalnom vremenu, prenosi Reuters.
“USMCA će našim radnicima, farmerima i tvrtkama osigurati moderan sporazum koji će rezultirati slobodnijim tržištem, poštenijom trgovinom i snažnijim gospodarskim rastom u našoj regiji”, navodi se u zajedničkom američko-kanadskom priopćenju. “On će ojačati srednju klasu i stvoriti dobro plaćene poslove i nove prilike za gotovo pola milijarde ljudi koji Sjevernu Ameriku zovu svojim domom”, dodaje se.
Američki predsjednik Donald Trump zauzeo se za promjene NAFTA-e jer je smatrao da se SAD nepošteno tretira. Razgovori su pokrenuti prije više od godinu dana, a posljednjih su mjeseci više puta bili u zastoju, SAD i Meksiko već su postigli dogovor u kolovozu. Dvije strane su objavile da će njihov bilateralni sporazum stupiti na snagu ako se do krajnjeg roka 1. listopada ne postigne sporazum s Kanadom.
[/quote_box]
Azijske burze su blago pale
Na većini azijskih burzi u ponedjeljak su cijene dionica pale jer su ulagače zabrinuli podaci koji ukazuju na usporavanje rasta kineskog gospodarstva, dok podršku tržištima pruža vijest da su SAD i Kanada postigli okvirni dogovor o trgovini.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,15 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Singapuru. U Južnoj Koreji i Australiji pale su, pak, između 0,3 i 0,7 posto, dok se na kineskim burzama zbog praznika danas ne radi.
Japanski Nikkei indeks dosegnuo je jutros novu najvišu razinu u 27 godina, što se ponajviše zahvaljuje slabljenju jena, čiji se tečaj prema dolaru kreće na najnižim razinama u gotovo godinu dana. To je potaknulo rast cijena dionica japanskih izvoznika jer slabljenje jena potiče cjenovnu konkurentnost njihovih proizvoda na inozemnim tržištima.
S druge strane, ulagače su razočarali slabiji nego što se očekivalo podaci o proizvodnoj aktivnosti u Kini, čiji je rast u rujnu usporio na najnižu razinu od svibnja prošle godine. „Slabljenje PMI indeksa bilo je očekivano i smatramo da će podaci biti još slabiji prije nego što se situacija poboljša. Kako se američko-kineski trgovinski sukob intenzivira, očekujemo da će Peking uvesti monetarne i fiskalne poticajne mjere kako bi ublažio udar izazvan američkim carinama na kineski uvoz”, pišu analitičari Bank of America Merrill Lynch u osvrtu na situaciju na tržištu.
Svjetske su burze u rujnu porasle jer su se ulagači nadali da će SAD i Kina postići dogovor o trgovini, no pregovori su zastali nakon što su obje strane jedan drugoj nametnule nove carine.
Podršku tržištima pruža, pak, vijest da su SAD i Kanada postigli okvirni dogovor o trgovini, odnosno novim uvjetima prema kojima bi se nastavio dosadašnji Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), s obzirom da je već prije SAD postignuo dogovor s Meksikom. „Ulagači će vjerojatno na taj sporazum gledati pozitivno, što znači da trgovinske napetosti u svijetu slabe, osim između Washingtona i Pekinga”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.
Zahvaljujući tome, američki terminski indeksi trenutno su u plusu 0,5 posto, što najavljuje rast cijena dionica na Wall Streetu na početku današnjeg trgovanja.
A na valutnim je tržištima dolar jutros blago ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 95,19 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 95,14 bodova.
Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti porasla sa 113,65 jena, koliko je iznosila u petak na zatvaranju tržišta, na 113,95 jena, najvišu razinu od lanjskog studenoga. U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, stabilan, pa se tečaj eura kreće oko 1,1610 dolara, kao i u petak. A cijene su nafte nastavile rasti četvrti tjedan zaredom jer se očekuje da će zbog američkih sankcija pasti proizvodnja i izvoz ‘crnog zlata’ iz Irana. Nakon što je prošloga tjedna skočila 5 posto, na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla daljnjih 0,6 posto, na 83,25 dolara, najvišu razinu od studenoga 2014. godine.
