Samo 3748 dodatna glasa za Narodnu koaliciju (NK), koliko im je ukupno nedostajalo u četiri izborne jedinice prema D’Hondtovu izračunu za dodatni mandat, moglo ih je dovesti na samo mandat razlike od HDZ-a, a da su i u V. izbornoj jedinici dobili još 3433 glasa, odnos bi bio 59-59, s dijasporom. Dakle, ukupno 7181 glas pravilno raspoređen mogao je posve promijeniti rezultat izbora.
U II. izbornoj jedinici NK je nedostajalo 625 glasova za mandat na račun HDZ-a, u III. 1408 glasova na račun Mosta, u V. 3433 glasa na račun Živog zida, u VI. 908 na račun HDZ-a i 807 na račun Mosta u X. jedinici. NK bi tada imao 59 mandata, koliko i HDZ, Most 11 i Živi zid 7.
Gdje su izgubljeni glasovi? Možda bi bilo dovoljno da Zoran Milanović nije imao neprimjerene istupe ili da nije bilo njegova “fućkanja” koje je povrijedilo Srbe i ljevicu. Unatoč tomu, te glasove moglo se pridobiti da su u NK bolje posložili kandidacijske liste, vodeći više računa o mogućem utjecaju preferencija birača na rezultat koalicije. Jer sastav liste nije bitan biračima kojima je primaran izbor koalicija ili stranka. Ali, neki imaju favorite zbog kojih glasuju za određenu listu (primjer je Bruna Esih, koja je HDZ-u sigurno donijela glasove koje inače ne bi osvojili) dok neki birači, nezadovoljni predloženim kandidatima, izaberu drugu listu ili ne izađu na izbore. Prema Pilarovu barometru hrvatskog društva, anketno istraživanje provedeno na relevantnom uzorku 2014., dakle još prije prvog preferencijalnog glasovanja za parlament, na pitanje opredjeljujete li se na izborima za Hrvatski sabor za konkretne osobe ili koalicije/stranke, najviše, čak 35,6 posto, izjasnilo se da se više opredjeljuju za osobe, 33 posto za stranku, a 25 posto podjednako oboje uzimaju u obzir.
HDZ je očito o tomu vodio računa te je preferencijama nadomjestio raskid suradnje s desnim strankama. Ukupno čak 74 posto birača HDZ-a iskoristilo je mogućnost preferencijalnog glasovanja (84% u I. i 80% u X. jedinici!), dok je prosjek za NK 66 posto. Možda su birači HDZ-a samo skloniji tomu, ali možda je presudilo i to što Narodna koalicija nije postavila prave mamce za birače, piše Večernji list.
U II. izbornoj jedinici listu je nosio Gordan Maras te je osvojio gotovo 12.000 glasova manje od Josipa Leke lani. No, tu se nije moglo ništa. Ali, na listu su stavljeni kandidati koji su i lani loše prošli kao Vesna Jakas (367 glasova, a lani 217) ili novi kandidati, HNS-ov Hrvoje Košćec (478), HSU-ov Kažimir Varda, inače bivši HDZ-ovac (456) i Milanovićev favorit Alen Čičak (280!). I u III. jedinici opet je na listi bila HNS-ova Marija Puh (369), jednoglasno podržana na lokalnoj razini iako je i lani imala 432 glasa, novo lice HNS-a Bernarda Topolko (226) te Božica Makar (299 sada, a lani 257). U VI. je Mirando Mrsić osvojio gotovo 15 tisuća manje glasova od Lalovca lani te je s liste izbačen Rajko Ostojić (8137), kojeg je zamijenio Nenad Stazić (5228, a lani u VII. osvojio 10.559). Očito je kažnjen i HSS-ov Ilija Ćorić (371), a izuzetno malo dobili su i Branimir Katalenac (261 nakon što je lani u II. osvojio 803), Iva Prpić (366, nakon lanjskih 417), HSU-ova Milenka Petrović Šekoranja (428)… U X. HNS-ov Klement Bašić osvojio je samo 69 glasova te je još četvero kandidata, koji su i lani bili loš mamac za birače, zajedno skupilo jedva oko 2000 glasova!? I tu je tajna neuspjeha Narodne koalicije.
