Istraživanje pokazalo da mladi nisu entuzijastični o ni jednom obliku politike

Politički stavovi i ponašanje mladih se u suvremenim demokracijama smatraju neophodnima za integraciju mladih u društvo te za njihovu aktivnu participaciju. Prema istraživanju Mladi u vremenu krize koje je proveo Institut za društvena istraživanja, mladi u Hrvatskoj su više nezainteresirani nego zainteresirani za politiku i političko djelovanje, a posebice za institucionalnu politiku.

Piše Kristijan Drinković.

Od spektra oblika političkog djelovanja, oni mladi koje takvo djelovanje zanima radije biraju aktivizam i prosvjede, nego institucionalne oblike djelovanja. Prema navedenom istraživanju, svaka druga mlada osoba u Hrvatskoj se ne uspijeva opredijeliti na ideološkom spektru, dok druga polovica najčešće odabire ideološki centar (31%), zatim desnicu (10%) i ljevicu (9%). Vrlo inertna politička kultura mladih očituje se i prilikom korištenja aktivnog biračkog prava gdje mladi vrlo rijetko izlaze na izbore. Profil mladih koji najčešće sudjeluju u aktivnom biranju uključuje odrasliju skupinu mladih (bliže 27. godini) koja je obrazovanija i zaposlenija od skupine mladih koja rjeđe izlazi na izbore.

Oni koji od izbora apstiniraju su obično osobe koje imaju osjećaj nemogućnosti utjecanja na rad institucija te svoj glas obično smatraju minornim. Jedan od ključnih razloga nezainteresiranosti mladih za politiku je razočaranost generacijskim predstavništvom u političkim institucijama i procesima te osjećaj izostanka predstavljenosti interesa mladih u politici. Cilj razvojne politike mladih je omogućiti adekvatnu integraciju mladih u društvo što će rezultirati poboljšanjem socioekonomske situacije mladih i pridonijeti usporavanju negativnih demografskih trendova i poboljšanju opće gospodarske situacije u RH. Metode kojima se nastoji povećati socijalno povjerenje mladih u hrvatskom društvu su najčešće mobilnost i volonterski angažman.

Mobilnost je u europskoj obrazovnoj politici upravo zbog ovakvih statistika postala jedan od temeljnih političkih prioriteta u kontekstu obrazovanja. Međutim, u srednjoškolskom sustavu u RH, mobilnost je značajno ograničena te da gotovo da i ne postoje rašireni i popularni programi učeničke mobilnosti.  U visokom je obrazovanju, akademska mobilnost institucionalizirana i postoje brojni programi studentske razmjene koji su dostupni studentskom tijelu u Hrvatskoj, no međutim programi nisu dovoljno popularizirani i u njih nisu uložena značajnija financijska sredstva, o čemu svjedoči i niska akademska mobilnost hrvatskih studenata i studentica u odnosu na europski prosjek.

Glavni cilj za kojeg se zalažem je da što više mladih motiviram za bavljenje politikom osim toga i učlanjenje u jednu od političkih stranaka je veliki korak za budućnost. Izuzetno važna društvena djelatnost od najnižih razina do najviših državnih razina je politika u okviru čijeg djelovanja se na različitim razinama donose različite vrste odluka koje utječu na zadovoljenje potreba pojedinih društvenih grupacija što se održava na kvalitetu života ljudi u zajednici. Na najnižim razinama odlučuje se o svakodnevnim životnim potrebama. Izuzetno je bitno da na svim razinama imamo zastupljene sve društvene strukture (mlade, starije osobe, žene, osobe s invaliditetom i dr.).

Mnogi stručnjaci, ali i sami političari ukazuju na nejednakosti zastupljenosti pojedinih kategorija. Cilj razvojne politike mladih je omogućiti adekvatnu integraciju mladih u društvo što će rezultirati poboljšanjem socioekonomske situacije mladih i pridonijeti usporavanju negativnih demografskih trendova i poboljšanju opće gospodarske situacije u RH. Najvažniji aspekt nacionalne politike za mlade je zaustavljanje emigracije mladih osoba iz RH čije je ostvarenje neophodno za budućih socijalni i gospodarski razvoj države. Prioriteti razvojne politike mladih su:

1. Osvještavanje o negativnim dalekosežnim posljedicama nezaposlenosti mladih.
2. Podizanje stope zaposlenosti mladih kroz osnaživanje postojećih i uvođenje
novih mjera za zapošljavanje te kroz jačanje kompetencija za cjeloživotno učenje.
3. Ublažavanje negativnih demografskih trendova kroz zaustavljanje emigracije mladih iz RH.
4. Stvaranje prostora za aktivnije uključivanje mladih u razvoj zajednice u kojoj žive.
5. Jačanje političke kulture i društvene participacije mladih.

Sama riječ politika među mlađom skupinom ljudi ne ostavlja pozitivan dojam. Politologija je kao znanost o političkom fenomenu, akterima i procesima koji su dio političkog sustava nepoznanica za veći dio populacije, a posebno mlade koji ne vide smisao u sudjelovanju u politici. Političko obrazovanje vrlo je važno i ima nekoliko zadataka. Prvi je stjecanje znanja o politici, akterima, procesima i političkom sustavu s ciljem posjedovanja osnovnih informacija o fenomenu politike. Drugi zadatak je razvoj građanskih vrlina, političke kulture i demokracije. Zadaća svakog pojedinca jest shvatiti kako razviti ove osobine pomoću ranije stečenih znanja. Treći zadatak političkog obrazovanja jest uspostavljanje političke participacije i stjecanje vještina za istu. Svaki od tih zadataka je složen, zahtijeva posebnu analizu i potrebno ih je razumjeti da bi se mogli razvijati. Politička participacija i stjecanje vještina za participaciju najbitniji su zadaci s kojima se svaka osoba, prvenstveno mlada, treba suočiti i izaći iz stanja letargije uzrokovane nepovjerenjem u politički sustav. Mladi bi trebali sudjelovati u politici zato što se ona tiče i njih i zapravo određuje način na koji će živjeti. Kako bi postali bolji građani, potrebno je svojim političkim radom doprinijeti zajednici u kojoj žive i djeluju. Naposljetku, svojim radom i pozivanjem na promjene može se puno toga postići, a učinak će biti veći ako je inicijator svake buduće promjene mlada osoba sa željom za rad. Novim idejama i najčešće neopterećeni prošlošću mogu puno dati politici i razvoju društva općenito. Poseban naglasak bi trebao biti na mladim i obrazovanim ljudima koji su se već iskazali u određenom području, primjerice, studenti koji su tijekom studiranja ostvarivali zavidan uspjeh. Kreativnost, maštovitost, ali i mladenačka energija su vrline koje su poželjne za sudjelovanje u politici.

Nažalost, kada govorimo o Hrvatskoj, jasno je zašto mladi izbjegavaju sudjelovanje u političkom procesu. U društvu prevladava mišljenje kako se ništa neće promijeniti, kako njihov glas neće biti važan, i tako dalje.

Usprkos tome, mladi studenti i budući akademski građani moraju biti svjesni nekoliko činjenica. Politika se tiče svih nas, ona nije posao samo onih koji vladaju. Studenti, mladi, uvijek morate biti upućeni u to što se događa u društvu! Jedino na taj način možemo inovativnim idejama pokrenuti promjene u društvu. Jako je važno da su mladi politički angažirani, posebice kada je u pitanju zadovoljavanje minimuma političkog angažmana koji se manifestira odlaskom na referendum ili glasovanjem na izborima. Većina mladih je nezadovoljna trenutačnom situacijom pa apstiniraju od bilo kojeg oblika političkog aktivizma. Upravo zbog toga društvo stagnira. To je izuzetno negativan stav kojeg bi trebalo iskorijeniti uvođenjem građanskog odgoja koji bi mladima od samog početka obrazovanja usadio svijest o sposobnosti i spremnosti političkog djelovanja. Na kraju krajeva, bez toga nema građana. Bez aktivnih građana demokracija se pretvara u kleptokraciju i čitav sustav gubi smisao. Zato sljedeći put kad budete imali priliku izaći na izbore ili referendum, učinite to. Uključite se u rad političke zajednice, pokažite u čemu ste najbolji i pokrenite promjene!

 

You may also like

0 comments