Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u ožujku 7 825 kuna, dok je istodobno prosječna neto plaća iznosila 5 722 kune. Riječ je o podacima koji se od početka ove godine objavljuju na temelju novog izvora podataka (JOPPD obrazac) koji osigurava potpuniji obuhvat podataka o plaćama u odnosu na prijašnje statističko istraživanje (RAD-1 obrazac).
Rast plaća zabilježen je na mjesečnoj razini (za 1,2%), što je očekivana i uobičajena pojava s obzirom na veći broj radnih dana u ožujku u odnosu na veljaču. Istodobno su plaće porasle i na godišnjoj razini kao rezultat nastavka gospodarskog rasta i stoga optimističnijih poslovnih očekivanja. Tako je u ožujku ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, prosječna bruto plaća po zaposlenom povećana za 178 kuna ili za 2,3%. Istodobno je neto plaća porasla za 109 kuna ili za 1,9%. U deflatornim uvjetima, koji obilježavaju početak ove godine, realan rast plaća bio je viši od nominalnog pa su stoga bruto plaće realno porasle za 4,1%, a neto plaće realno za 3,7%.
Prva tri mjeseca ove godine obilježava nešto viši rast bruto plaće u odnosu na neto plaću i to zato jer se istopio utjecaj promjena u porezu na dohodak koje su prošle godine rezultirale višim neto plaćama. Stoga je sumarno u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prosječna mjesečna neto plaća nominalno porasla za 2,1%, dok je istodobno rast bruto plaće iznosio 2,6%.
Osim u Hrvatskoj, rast plaća bilježe i slične nam europske tranzicijske zemlje. Tako su razinu bruto plaće po zaposlenom višu od tisuću eura, uz dosad uobičajene zemlje poput Slovenije (1 576 eura) i Hrvatske (1 034 eura), u ožujku dosegle i Poljska (1 013 eura) i Slovačka (1 002 eura). Istodobno je prosječna mjesečna bruto plaća u Mađarskoj iznosila 849 eura, u Crnog Gori 734 eura, u Bosni i Hercegovini 669 eura, u Rumunjskoj 633 eura, u Srbiji 512 eura te u Bugarskoj 487 eura.
Važnost politike plaća u Hrvatskoj prepoznata je u svibanjskim Preporukama Vijeća Europske komisije u kojima se preporučuje usmjeravanje veće pozornosti na plaće u javnom sektoru čije kretanje, zbog visokog udjela javnog sektora u ukupnoj zaposlenosti, ima znatan utjecaj na ukupnu gospodarsku situaciju. Stoga se u trećoj od ukupno pet preporuka sugerira da se na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima usklade okviri za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama. U tom kontekstu u nastavku godine očekujemo daljnji blagi rast plaća, u skladu s dinamikom gospodarskog rasta, pri čemu će kretanje plaća ovisiti i o intenzitetu i dinamici provedbe navedene preporuke Europske komisije.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Prva tri mjeseca ove godine obilježava nešto viši rast prosječne bruto plaće u odnosu na neto plaću, i to zato jer se istopio utjecaj promjena u porezu na dohodak koje su prošle godine rezultirale višim neto plaćama. Drugim riječima, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prosječna je mjesečna neto plaća nominalno porasla za 2,1%, dok je istodobno rast bruto plaće iznosio 2,6%.“
