Iran je razmatrao razvoj nuklearnog oružja kad je počeo svoj nuklearni program 1980-ih tijekom osmogodišnjeg rata s Irakom, rekao je bivši iranski predsjednik Akbar Hašemi Rafsandžani.
Iran provodi dogovor postignut u srpnju sa svjetskim silama čija je svrha suzbijanje nuklearnog programa kako bi se smanjili strahovi zapadnih zemalja da nastoji izraditi atomsku bombu. Tijekom pregovora, Iran je ustrajao na tomu da je svrha programa isključivo mirnodopska.
U ovotjednom intervjuu za iranski časopis posvećen nuklearnim temama, Akbar Hašemi Rafsandžani je rekao da su dužnosnici razmišljali o zastrašujućoj sposobnosti nuklearnog programa kad je on pokrenut, no ustrajao je na tome da se to nije nikad ostvarilo. “Kad je program pokrenut, bili smo u ratu. Smatrali smo da trebamo imati mogućnost uzvraćanja u slučaju da neprijatelj upotrijebi nuklearno oružje. To je bilo naše razmišljanje, no nikada nije postalo realnost”, rekao je Rafsandžani u intervjuu koji je objavila državna novinska agencija IRNA u utorak.
Iran se borio u razornom osmogodišnjem ratu protiv Iraka 1980-ih. Agresor, irački diktator Sadam Husein, imao je nuklearni program za vrijeme rata. On nikad nije razvio nuklearno oružje ali je upotrijebio kemijsko oružje kasnije u ratu. “Naša temeljna doktrina je uvijek mirnodopski nuklearni program, ali nikad nas ne napušta pomisao, ako bismo jednoga dana bili ugroženi te ako bi bilo nužno, morali bismo biti sposobni ići drugim putem”, rekao je Rafsandžani, koji je bio predsjednik parlamenta tijekom rata a malo kasnije postao je predsjednikom.
On je rekao da je putovao u Pakistan kako bi se sastao s Abdulom Qadeerom Khanom, tvorcem pakistanskog programa nuklearnog oružja, koji je kasnije pomogao Sjevernoj Koreji da razvije bombu, no kako se ipak s njim nije uspio sastati. Khan je bio u središtu velikog skandala oko širenja nuklearnog naoružanja 2004. kad je priznao da je prodavao nuklearne tajne Iranu, Sjevernoj Koreji i Libiji.
