Kraj godine uvijek je prilika za zbrajanje dobrih i loših poteza i politika, ali nadolazeći mjeseci posebno će biti izazovni za dvije europske države – Italiju i Poljsku. Investitorima je mogući razvoj događaja, čini se, zanimljiviji i od recesijskih strahovanja, pa su sve oči bile uprte u tijek glasovanja na referendumu u Italiji, a slijedi im i rekapitalizacija banke Monte Paschi, poručuje Christopher Dembik, rukovoditelj makro analiza u Saxo banci.
“Talijansko gospodarstvo bit će svakako obavijeno velom negativnih predviđanja za sljedeću godinu. No, poprilično je ograničen rizik od širenja ‘zaraze’ političkom i bankovnom nestabilnosti na ostale europske zemlje. Prvenstveno jer su se talijanski nenaplativi krediti, vrijedni oko 400 milijardi eura, posljednjih mjeseci stabilizirali što je pozitivan znak, a samo deset posto tog iznosa predstavlja stvarni neposredni rizik”, pojašnjava C. Dembik i dodaje da Europska središnja banka (ECB) može intervenirati pokretanjem TLTRO programa kada je riječ o stabilizaciji bankovnog sustava, a u najgorem slučaju aktivacijom OMT programa.
Pozitivno je i to, nabraja C. Dembik, da su niske kamatne stope do sada bile glavni razlog nesklonosti kupnje europskih bankarskih dionica, a s obzirom da, zbog većih očekivanja inflacije, prinosi državnih obveznica trenutno rastu, ulagači sad imaju dobar razlog za njihovu kupovinu.
S druge strane, Poljska je dugo bila primjer ekonomskog razvoja, a odluka o smanjenju starosne granice za odlazak u mirovinu, sa 67 na 65 godina za muškarce i na 60 za žene, greška je koja bi je mogla skupo koštati. S obzirom da ta mjera nije obuhvaćena proračunom, povećanje oporezivanja je neizbježno, a to bi zauzvrat moglo oslabiti osobnu potrošnju koja je ujedno i glavni pokretač rasta. Osim toga, građevinski sektor već nekoliko mjeseci jako usporava, a ulaganja su neobično niska zbog spore integracije europskih fondova, napominje C. Dembik.
“Kao i ostale zemlje središnje i istočne Europe koje imaju sporiji rast BDP-a, Poljska tu fazu smatra kratkotrajnom, a s obzirom da svi pokazatelji ekonomskog povjerenja, osim onog povjerenja potrošača, stagniraju ili su u blagom padu kao što je slučaj s industrijskim povjerenjem, mali su izgledi da će ta faza biti kratkotrajna”, ističe C. Dembik.
Poljska ekonomija je usred usporavanja i postaje sve izglednije da je ovogodišnji cilj poljske Vlade, postavljen na rast od 3,4 posto, samo puka želja, dok se ovogodišnji rast BDP-a od oko tri posto čini mnogo vjerojatnijim, poručuje ekonomski analitičar Saxo banke i zaključuje da u uvjetima u kojima se Poljska trenutno nalazi, Poljska središnja banka još neko vrijeme neće moći podizati kamatne stope, jer ako se trenutno usporavanje nastavi, a moguće je da hoće, guverner Glapinski će biti primoran razmišljati o suprotnom – smanjivanju kamatnih stopa u 2017. godini.
