Investicije u obnovljivu energiju prestigle fosile

Europska povjerenica Kadri Simson

Članice Europske unije prošle su godine imale rast investicija u obnovljive izvore energije od 48 posto, a oni su 2020. prestigli fosilna goriva kao glavni izvor energije na kontinentu, rekla je u srijedu europska povjerenica Kadri Simson.

Simson je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu rekla kako su investicije u obnovljive izvore energije 2019. iznosile 32.9, a godinu dana kasnije 48.8 milijardi eura, što je rast od 48.3 posto.

Obnovljivi izvori prošle su godine po prvi put prestigli fosilna goriva kao glavni izvor energije, s 38 posto u odnosu na 37 posto dobivene struje, pokazuju podaci Europske komisije (EK)

Simson, povjerenica EK za energetiku, rekla je i da su cijela EU, ali i pojedine države, na putu da ispune zacrtani cilj od 40 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine.

„To je dobra vijest, ali to nije dovoljno. Treba ubrzati tranziciju“, poručila je Estonka, naglasivši kako je nedavni rast cijena energenata u Europi, ali i svijetu, pokazao da kontinent previše ovisi o fosilnim gorivima.

EU je izložen ucjeni kritičnim sirovinama, ključnima za zelenu tranziciju, pa je kroz diversifikaciju izvora i kružno gospodarstvo potrebno osigurati stabilnu opskrbu, poručili su europarlamentarci u izvješću usvojenom u srijedu.

Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnici su s 543 glasova ‘za’ i 52 ‘protiv’ usvojili izvješće o europskoj strategiji za kritične sirovine.

„Kritične sirovine apsolutno su ključne za obnovljive izvore energije“, rekla je u raspravi u ponedjeljak Hildegard Bentele, izvjestiteljica za ovu temu iz redova Europske pučke stranke, upozorivši kako je Europska unija na tom području „izložena ucjenama“.

EU je ovisan o uvozu kritičnih sirovina, a gotovo 44 posto nabavlja iz Kine – kineski predsjednik Deng Xiaoping, predvodnik ekonomske transformacije komunističke zemlje, tako je 1992. ustvrdio kako „Bliski istok ima naftu, a Kina rijetke zemne minerale“.

Za velik dio kritičnih sirovina EU-a je ovisan o nestabilnim, korumpiranim ili autoritarnim dijelovima Azije i Afrike. Primjer je kobalt, element ključan za zelenu tranziciju, koji na tržište većinom dolazi iz DR Konga.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa da će se svjetska potražnja za kritičnim sirovinama, čija je količina u prirodi ograničena, do 2060. udvostručiti, te da bi ovisnost o njima uskoro mogla zamijeniti ovisnost o fosilnim gorivima.

Paralelno se EU do 2050. obvezao 2050. postići klimatsku neutralnost, a to ne može postići bez tih sirovina potrebnih za vjetroelektrane, solarne panele i električne automobile.

U usvojenom izvješću stoji kako „EU trenutačno osigurava samo jedan posto sirovina za energiju vjetra, manje od jedan posto za litij-ionske baterije i za gorive ćelije, samo dva posto sirovina relevantnih za robotiku i samo jedan posto sirovina za fotonaponske sklopove na bazi silicija“.

„Moramo brzo djelovati kako bi osigurali pristup kritičnim sirovinama“, upozorila je Bentele.

Thierry Breton, povjerenik Europske komisije (EK) za unutarnje tržište, na raspravi u ponedjeljak upozorio je da će Europi u budućnosti trebati „60 puta više litija i 50 puta više kobalta“.

„Naše potrebe za tim sirovinama postale su geostrateški alat koji se sada koristi protiv nas“, kazao je Francuz, naglasivši potrebu „diversifikacije opskrbe, kružnog gospodarstva i podizanja vlastitih kapaciteta“, donosi N1

You may also like

0 comments