Andrej Grubišić za HRT
Sada vidimo prve posljedice ekspanzivne monetarne politike Europske centralne banke. To je politika tiskanja novaca, koja dokazano ne rješava strukturalne probleme, zaključuje Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i govori o inflaciji u Hrvatskoj.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u travnju u odnosu na travanj prošle godine stopa inflacije u Hrvatskoj je iznosila 2,1 posto, što je najviša stopa po kojoj rastu cijene u zadnje tri godine.
Andrej Grubišić kaže kako je inflacija, dizanje opće razine cijena, je dokazano isključivo samo monetarni fenomen.
To je situacija u kojoj pretjerana količina nominalnog novca ganja nedovoljnu količinu dobara i usluga koje su proizvedene ili konzumirane u nekoj ekonomiji, objašnjava Andrej Grubišić, ekonomski analitičar.
Sada vidimo prve posljedice ekspanzivne monetarne politike Europske centralne banke, drži Grubišić.
To je politika tiskanja novaca, koja dokazano, posebno u bivšim socijalističkim zemljama 1970-ih godina, ne rješava strukturalne probleme, zaključuje Grubišić.
Uvijek imamo košarice dobara kojima mjerimo stopu inflacije, što je vjerojatno statistički točno, ali nije nužno primjenjivo na sve grupe stanovništva, kaže Grubišić.
Oni koji danas rješavaju stambeno pitanje, njima je jako bitno što će 20-30 posto njihovog budućeg kućnog budžeta odlaziti na otplatu nekakvog kredita za stan ili nekretninu koju su kupili po cijeni 30 ili 40 posto višoj nego što je bila prije 5 godina, objašnjava Grubišić.
Dodaje kako su svi na udar inflacije, da je samo bitno u koju skupinu spadaju.
Ljudi moraju razumjeti da inflacija nije ništa drugo nego oporezivanje bez legislative, kaže.
Ako je opća stopa inflacije dva posto i u džepu imamo 100 kuna, a možemo kupiti samo 98 kuna realnih vrijednosti dobara i usluga u usporedbi no što smo mogli prošle godine, to je kao da nam je netko naplatio porez od dvije kune, a ništa nam nije dao zauzvrat, kaže ekonomski analitičar, a donosi HRT.
Godišnja inflacija u Europskoj uniji dosegnula je u travnju najvišu razinu u gotovo dvije i pol godine, a trend je pratila i Hrvatska, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.
Na razini Europske unije godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u travnju je bila za 0,3 postotna boda viša nego u ožujku i iznosila je 2,0 posto, što je njezina najviša razina od studenoga 2018. godine.
U travnju prošle godine iznosila je 0,7 posto. U eurozoni je također uvećana za 0,3 postotna boda u usporedbi s ožujkom, na 1,6 posto, što je njezina najviša razina od travnja 2019. godine. U prošlogodišnjem travnju iznosila je 0,3 posto.
Najveći je doprinos godišnjoj stopi inflacije u području primjene primjene zajedničke europske valute pružio energetski sektor, od gotovo jednog postotnog boda. U travnju su cijene energenata skočile za 10,4 posto u odnosu na isti mjesec lani, utvrdio je Eurostat.
Slijedi sektor usluga, s doprinosom od trećine postotnog boda, nakon što su im cijene porasle za 0,9 posto u odnosu na lanjski travanj.
Daleko najvišu stopu inflacije bilježile su u travnju Mađarska i Poljska, od 5,2 odnosno 5,1 posto. Slijedi Luksemburg s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini za 3,3 posto.
U Hrvatskoj potrošačke su cijene mjerene HICP-om u travnju porasle za 2,1 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, najsnažnije od kolovoza 2018. godine, pokazuje izvješće Eurostata. U ožujku bile su 1,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.
Stopu inflacije od 2,1 posto bilježile su u travnju i Njemačka i Belgija. Najblaži rast cijena imala je u travnju Malta, od 0,1 posto. Pad cijena bilježile su samo Grčka i Portugal, za 1,1 odnosno 0,1 posto u usporedbi s prošlogodišnjim travnjem.
