Analiza Centra Zlata
Stopa inflacije u 19 država eurozone prethodni je mjesec nadmašila je sva očekivanja, dosegnuvši gotovo 5%, prema Eurostatu. Radi se o najvišoj inflaciji u povijesti eurozone, još od 1999. kada su se službeno počeli voditi podaci.
Uzroci dobrim dijelom leže u činjenici da su cijene energije poskupile za 27,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uz to se pojavio i fenomen zastoja opskrbnih lanaca te smanjenje u ponudi sirovina i materijala. Inflacijski pritisci nastavljaju se gomilati, a posljedice su pritom najuočljivije kod europskih industrijskih proizvođača čiji je rast cijena na godišnjoj razini premašio 16,2%.
Njemačka, motor europske ekonomije, bori se s rastom opće razine cijena od 6%, najvećim u posljednjih 30 godina, što je stavlja među skupinu zemalja koje su najpogođenije inflacijom. Ipak, neke baltičke države, poput Litve, nalaze se u još goroj poziciji, s inflacijom od vrtoglavih 9,3%. Iako predsjednica ESB-a (Europske središnje banke), Christine Lagarde, navodi kako bi veliki rast inflacije mogao usporiti s 2022. na 2023., mnogi dužnosnici ove institucije smatraju kako se inflacije ipak nećemo riješiti tako skoro.
Ekonomski analitičari poput Jörga Krämera iz njemačke Commerzbanke, smatraju kako će ESB morati mijenjati svoju politiku kupovine obveznica i negativnih kamatnih stopa jer su u optjecaju prevelike količine novca. Iz ESB-a pak smatraju kako bi mijenjanje politike moglo izazvati nezaposlenost, a pozitivan učinak bio bi vidljiv tek za 18 mjeseci. Stoga su odlučili ne poduzimati ništa po pitanju monetarne politike.
Nitko ne zna koliko će zapravo dugo potrajati kriza opskrbnih lanaca, a dok god postoji nesigurnost u isporuci sirovina i materijala, gospodarski rast u EU bit će upitan. Slabiji euro mogao bi dodatno povećati cijene uvoznih proizvoda, a u tom kontekstu treba napomenuti da je euro trenutno na najlošijoj razini u odnosu na američki dolar u posljednjih 16 mjeseci.
S druge strane, Jerome Powell, predsjednik Vijeća guvernera Sustava federalnih rezervi SAD-a, također smatra da će nas u idućoj godini pratiti inflacija i problemi s isporukama dobara. Podsjetimo, u SAD-u se indeks potrošačkih cijena u listopadu povećao za 6,2% što je najveći rast u preko tri desetljeća.
S obzirom da su prinosi na obveznice niski zbog monetarne politike FED-a, investitori se sve više okreću alternativnim oblicima ulaganja poput dionica i kriptovaluta što uzrokuje rast cijena na tim tržištima. Međutim, mnogi analitičari smatraju kako bi moglo doći do pucanja ovih imovinskih balona. Ako FED odluči zauzdati inflaciju dizanjem kamatnih stopa, to bi moglo uzrokovati egzodus malih investitora s tržišta dionica te posljedičan pad cijena dionica.
U Hrvatskoj je inflacija u rujnu iznosila 3,3%, a u listopadu 3,8%. Posebno je zabrinjavajuć rast cijena prijevoza od 12,2% te hrane, nešto manje od 4%. Premda iz HNB-a prognoziraju usporavanje rasta inflacije, cijene se ionako neće vratiti na prethodne razine.
Guverner HNB-a Boris Vujčić smatra kako je inflacija rezultat prolaznih faktora poput rasta cijena energije i krize opskrbnih lanaca u svijetu, koji su posljedično uzrokovali rast cijena sirovina, materijala i prehrambenih proizvoda. No, čak i pad stope inflacije u narednom periodu ne znači da će se cijene vratiti na pretpandemijske razine, već samo da će njihov rast usporiti.
Guverner je također dodao kako je stvarna inflacija često mnogo manja od percipirane. Ipak, ono što ostaje zabrinjavajuće jest drastičan rast cijena nekretnina i balon na tom tržištu za kojeg nema idealnog rješenja.
Unatoč nekim prognozama o tome kako će se inflacija naposljetku smiriti, gotovo je sigurno da će ona ostati s nama kroz 2022. godinu. Ako to bude slučaj u eurozoni, Americi i ostatku svijeta, vrlo je izgledno da neće zaobići ni Hrvatsku.
Ono što zabrinjava građane jest činjenica da cijene prehrambenih proizvoda rastu već pola godine i sad su na najvišoj razini u posljednjih 10 godina. Posebno se ističu mliječni proizvodi i primjerice šećer čija je cijena narasla čak 40%. Osim toga, Hrvatska bi u vrlo kratkom vremenu (do siječnja 2023.) mogla uvesti euro kao službenu valutu što kod građana izaziva bojazan zbog mogućeg dodatnog poskupljenja koje obično slijedi zemljama nakon ulaska u eurozonu.
Uvođenjem eura, cijene bi tako mogle poskupiti odnosno zaokruživati se u restoranima, kafićima, pekarama, kioscima, frizerskim salonima, trgovinama s informatičkom opremom te prodavaonicama odjeće i obuće. U nekim zemljama, poput Slovačke, nakon uvođenja eura poskupili su čak i prehrambeni proizvoda te bezalkoholna pića.
Moguće je stoga u Hrvatskoj očekivati nastavak visokih cijena i naredne godine, a rast cijena značajno bi mogao biti pojačan neposredno nakon uvođenja eura, piše Centar Zlata.
