Inflacija ispod jedan posto, stagniraju cijene energije

DZS
Potrošačke su cijene u Hrvatskoj u rujnu bile za 0,8 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema izvješću DZS-a, u rujnu su najviše na godišnjoj razini porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 4,7 posto, a s rastom od 3,5 posto pratile su ih cijene odjeće i obuće.  Cijene u segmentu stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva su porasle 3,2 posto, cijene restorana i hotela za 2,6 posto, cijene obrazovanja 1,2 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje za 0,6 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za i cijene komunikacija za 0,5 posto.

S druge strane, najviše su pale cijene prijevoza, za 3,1 posto, pri čemu u cijene goriva skliznule 4,5 posto. Na mjesečnoj razini cijene porasle 0,8 Na mjesečnoj su razini, pak, u rujnu potrošačke cijene porasle, u prosjeku za 0,8 posto.

Pritom su najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 20,8 posto (nova kolekcija odjeće i obuće), dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, cijene komunikacija te cijene raznih dobara i usluga više za 0,7 posto.

Cijene zdravlja i cijene obrazovanja u prosjeku su porasle za 0,1 posto. S druge strane, u rujnu su prema mjesecu ranije cijene rekreacije i kulture niže za 2,8 posto, cijene restorana i hotela za jedan posto, cijene prijevoza za 0,8 posto, te cijene hrane i bezalkoholnih pića i cijene alkoholnih pića i duhana za 0,2 posto.

Istodobno su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva u rujnu u odnosu na kolovoz u prosjeku ostale na razini cijena iz kolovoza. Kumulativno, od siječnja do rujna, u odnosu na isto razdoblje lani potrošačke cijene bilježe rast od 0,7 posto. U prosjeku, potrošačke su cijene su u trećem tromjesečju bile više za 0,9 posto.

“I do kraja godine očekujemo nastavak skromnih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena, pa će i stopa inflacije na razini cijele 2019. ostati ispod 1 posto. Pri tome će uslužni sektor, prije svega usluge povezane s trgovinom i turizmom, odnosno rast cijena u tim djelatnostima, ostati jedan od rijetkih generatora inflatornih pritisaka”, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Rast potrošačkih cijena u Europskoj uniji (EU) i eurozoni u rujnu je usporio dok su u Hrvatskoj cijene rasle istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

U 28-članoj EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u rujnu je oslabila na 1,2 posto, s 1,4 posto u mjesecu ranije. U prošlogodišnjem rujnu iznosila je 2,2 posto. I u eurozoni je godišnja stopa inflacije u rujnu smanjena, na 0,8 posto, najnižu razinu od studenog 2016. godine, čime je Eurostat snizio početnu procjenu njezine vrijednosti za 0,1 postotni bod. U kolovozu iznosila je 1,0 posto a u prošlogodišnjem rujnu bila je gotovo trostruko viša i iznosila je 2,1 posto.

U Europskoj središnjoj banci ciljaju stopu inflacije “nešto ispod dva posto”. Prošlog je mjeseca predsjednik ECB-a na odlasku Mario Draghi objavio plan o daljnjim monetarnim poticajima i pozvao vlade gospodarstava eurozone da odriješe kesu i povećaju izdvajanja radi podrške gospodarstvima koja gube zamah.

Najviše su u eurozoni u prošlom mjesecu na godišnjoj razini porasle cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, za 1,6 posto, nakon 2,1-postotnog povećanja u kolovozu. Cijene usluga uvećane su za 1,5 posto prema godini ranije, nakon 1,3-postotnog rasta u kolovozu. Pojeftinili su samo energenti, za 1,8 posto u usporedbi s rujnom prošle godine, trostruko snažnije nego u mjesecu ranije.

Njemačka bi mogla poduzeti krizne mjere kako bi suzbila eventualnu paniku na tržištima ako Britanija izađe iz Europske unije bez dogovora, izjavio je u srijedu neimenovani dužnosnik financijskog regulatora, izravno upućen u pripreme.

U slučaju naprasnog pada cijena dionica regulatori u Njemačkoj, Nizozemskoj i Italiji mogli bi privremeno trgovcima zabraniti takozvani short-selling kako bi zakočili pretjerane oscilacije cijena, kazali su za Reuters dužnosnici u tim zemljama. Trgovci povremeno posuđuju dionice od vlasnika, prodaju ih u očekivanju pada cijene i potom otkupljuju po nižoj cijeni i vraćaju vlasniku, zadržavajući razliku. Takva praksa naziva se short-selling.

Njemački regulator za financijska tržišta BaFin vjerojatno će utvrditi skupinu kompanija posebno ranjivih na ekonomske posljedice brexita i privremeno zabraniti short-selling njihovih dionica, kazao je drugi neimenovani upućeni izvor. BaFin je već posegnuo za takvom mjerom za vrijeme financijske krize u proteklom desetljeću, zabranivši privremeno short-seling dionica skupine banaka i drugih tvrtki.

Ove je godine njemački regulator prvi puta zabranio takve špekulacije dionicom jedne tvrtke, Wirecarda. Zabrana je bila na snazi dva mjeseca a uvedena je kako bi se ograničile snažne oscilacije njezine cijene. Tržište dionica u Frankfurtu spada među najveće u Europi i Njemačka se sudeći prema navodima neimenovanog dužnosnika pridružila skupini zemalja koje već pripremaju takve mjere, poput Italije i Nizozemske.

Glasnogovornik nizozemskog regulatora AFM kaže da bi u slučaju naglog rasta ili pada cijena burzovni operateri nakratko mogli obustaviti trgovinu financijskim instrumentima poput dionica. I talijanski regulator CONSOB mogao bi prema riječima neimenovanog dužnosnika zabraniti short-selling ako “ekstremne oscilacije” povezane s brexitom ugroze financijsku stabilnost.

Eventualna odluka o zabrani bit će donesena u kratkom roku, bez posebne najave, ovisno o kretanjima na tržištu, naglasio je. Ostale europske zemlje, uključujući Francusku, nisu željele otkriti što namjeravaju poduzeti u slučaju panike na tržištu zbog neuređenog brexita. Glasnogovornik britanskog FCA kazao je da raspolažu “alatima koje mogu upotrijebiti u slučaju poremećaja na tržištu i spremni su po potrebi poduzeti mjere”.

Iako mjere još nisu aktivirane, pripreme naglašavaju pojačanu budnost na Starom kontinentu u samoj završnici napetih pregovora Britanije i EU-a o uređenom izlasku iz članstva. Britanski premijer Boris Johnson obećao je izvesti zemlju iz EU-a 31. listopada, bio dogovor postignut ili ne. Nije pojasnio kako namjerava zaobići zakon prema kojem zemlja ne može izaći iz Unije bez dogovora.

You may also like

0 comments