Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku porasla za 6,9 posto na godišnjoj razini, što je brži rast nego mjesec dana prije i znatno veći nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u ožujku porasla za 5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine porasla za 6,9 posto.
To je brži rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja porasla 4,4 posto, a to je i veći rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u ožujku industrijska proizvodnja porasla za 2,8 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,5 do 3 posto.
Rastom u ožujku nastavljen je uspon industrije već 14. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije. “Industrijska je proizvodnja u ožujku pozitivno iznenadila tržište zabilježivši iznadočekivani rast od 6,9 posto, čime je nastavljen godišnji rast obujma industrijske proizvodnje i četrnaesti mjesec za redom. Pozitivna kretanja vjerojatno su posljedica oporavka inozemne potražnje te pada zaliha 2015. godine”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U ožujku je najviše, za 13,2 posto na godišnjoj razini, skočila proizvodnja kapitalnih proizvoda. S rastom od 5,8 posto slijedi proizvodnja energije, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda ojačala 5,7 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je, pak, 4 posto na godišnjoj razini, a proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,9 posto.
U prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. “Navedena povoljna kretanja ukazuju na nastavak umjerenog gospodarskog rasta te će se pozivno odraziti na rezultat BDP-a u prvom tromjesečju”, poručuju iz RBA. Tako je nastavljen trend rasta proizvodnje, koji je ušao u treću godinu. Lani je, naime, industrijska proizvodnja porasla 2,6 posto, dok je godinu dana prije zabilježila rast od 1,3 posto. “Uz pretpostavku daljnjeg oporavka inozemne potražnje, i do kraja godine očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje”, zaključuju analitičari RBA.
U hrvatskoj je industriji u ožujku ove godine bilo 0,2 posto više zaposlenih nego u veljači ove godine, ali i 0,4 posto manje nego u trećem mjesecu prošle godine, dok je ukupna proizvodnost rada u indstriji povećana za 8,4 posto, pokazuju podaci koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Statistički podaci prema djelatnostima pokazuju da je u ožujku na mjesečnoj razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja zapošljava više od 91 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, bio veći za 0,2 posto, dok je na godišnjoj razini njihov broj smanjen za 0,3 posto. Proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji je, pak, unazad godinu dana porasla za 9,1 posto.
U okviru prerađivačke industrije na godišnjoj je razini najznačajnije, za 16,7 posto, rastao broj zaposlenih u duhanskoj industriji, a za 10,5 posto povećan je i broj zaposlenih u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica. Istodobno, najveći pad – za 19,2 posto, zabilježen je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda. No, riječ je o djelatnostima koje u ukupnoj zaposlenosti u industriji sudjeluju s manje od jedan posto.
U prehrambenoj industriji, čiji je, pak, udio veći od 15 posto, broj zaposlenih je u ožujku ove godine bio manji za 0,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču ove godine, broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju porastao je za 0,3 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,8 posto. No, na međugodišnjoj razini – u ožujku ove prema ožujku prošle godine, zaposlenih je u rudarstvu i vađenju bilo 5,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 0,9 posto manje. Podaci o proizvodnosti rada pokazuju, pak, da je u rudarstvu i vađenju proizvodnost rada rasla za 3,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,4 posto.