Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru eurozone pao je u studenome za jedan bod u usporedbi s listopadom, na 53,8 bodova, čime je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka blago povisila početnu procjenu.
Vrijednosti više od 50 bodova signaliziraju rast aktivnosti a one niže njihov pad. “Tempo rasta usporio je u usporedbi s listopadom kad su aktivnosti rasle najsnažnije u 32 mjeseca, ali nastavljen rast trebao bi pomoći ublažiti ekonomske posljedice ograničenja vezanih za covid 19, koja su teško pogodila uslužni sektor”, konstatira ekonomist Markita Chris Williamson.
Proizvodnja i priljev novih narudžbi osjetno su usporili, odražavajući slabiju potražnju na domaćim i inozemnim tržištima. Među zemljama obuhvaćenim istraživanjem najviše je porastao izvoz iz Njemačke, Nizozemske i Austrije, bilježe u londonskoj tvrtki. “Njemačka je ponovo bila glavni motor rasta regije, s rastom proizvodnje i knjiga narudžbi u industriji rijetko viđenim u 25-godišnjoj povijesti istraživanja”, kostatira Williamson.
“Kad se izuzme Njemačka, rast u regiji sveden je (u studenome) gotovo na stagnaciju a priljev novih narudžbi pao je prvi puta od lipnja”, navodi glavni ekonomist Markita.
Očekivanja poslovnih čelnika u industriji za idućih 12 mjeseci poboljšana su u usporedbi s listopadom, potaknuta vijestima o potencijalnim cjepivima protiv covida 19, koja bi mogla donijeti blaža ograničenja i veću potrošnju, posebno kompanija.”I oslanjanje na Njemačku moglo bi se uskoro smanjiti, sudeći po tome da su očekivanja poslovnih čelnika poboljšana ili su se zadržala na visokoj razini u svim zemljama, uz rječiti izuzetak Francuske, koja će po svemu sudeći kaskati za oporavkom u regiji”, nagađa Williamson.
Ukupan broj zaposlenih u industriji u listopadu ove godine veći je za 0,1 posto u odnosu na rujan, dok je u odnosu na listopad prošle godine smanjen za 2,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Podaci o kretanju zaposlenosti u industriji na mjesečnoj razini, prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju najveći pad broja zaposlenih u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 10,5 posto te proizvodnji pića, za 2,3 posto. Najveći rast broja zaposlenih zabilježen je, pak, u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 5,9 posto te proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 4,3 posto.
Na godišnjoj razini statistika pokazuje najveći pad također u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 16,6 posto. Broj zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda je pao za 11,5 posto, a u proizvodnji odjeće za 10,7 posto. Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji tekstila, za 21,8 posto, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za 4,5 posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 3,1 posto te gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za tri posto.
Po podacima DZS-a, u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje broj zaposlenih u industriji je pao za 2,9 posto. Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do listopada ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manja je za 0,6 posto.
0 comments