Analiza
Nakon krize Evergranda, koju kineska politika želi riješiti na tržištu, rasprodajom njene imovine, ali i poticanjem državnih poduzeća i banaka za kupnjom njenih nekretnina, postalo je jasno kako bi Kina mogla ući u financijsku krizu, što je opasno ne samo radi toga što je Kina najmnogoljudnija zemlja na svijetu, nego i zbog toga što su kineske financijske tvrtke vlasnice velikog dijela obveznica zapadnih ekonomija.
Nevolja nikada ne dolazi sama, pa smo tijekom prošloga tjedna svjedočili kako ta zemlja ulazi u energetsku krizu, što bi dodatno moglo povećati probleme u lancima opskrbe, što je opasnost za snabdijevanje europskog tržišta, što pak povećava, već ionako visoke, inflantorne pritiske.
Međutim, lanci opskrbe mogli bi se naći u dodatnom i produženom pritisku zbog toga što se pokazalo kako i druga najmnogoljudnija, i treća ekonomija svijeta prema odnosu BDP-a i kupovne moći, zemlja na svijetu, Indija, također ima problem s opskrbom energijom. Njene elektrane, naime, prema objavama iz indijske vlade ovih dana imaju zaliha sa samo još četiri dana rada, prema pisanju Međunarodne agencije za energiju.
Uzrok tomu nalazi se u početku energetskog intervencionizma, koji negativno djeluje na tržištu spojenih posuda. Ako je Kina bila prisiljena zapojediti državnim kompanijama ublažavanje nestašica tijekom zime, a to je onda potaklo rast cijena energenata i za druge velike uvoznice, poput Indije.
Naime, rast potražnje za ugljenom u Kini, smanjio je indijsku mogućnost uvoza koja se sada oslanja isključivo na svoju proizvodnju, koja nije dostatna. Kako indijska elektroenergetska mreža mahom ovisi o ugljenu, očekuju se značajnije redukcije električne energije.
Indijska i kineska energetska kriza mogle bi se preliti na Europu, koja zbog nedostatka globalnih pravaca (čeka se Sjeverni tok 2) ionako pati od rekordnih cijena energenata (a EK stremi kontroli cijena), pogotovo u pitanju dodatnog rasta cijena. Jer potražnja za energentima u dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu mogla bi ostaviti Europu, posebno ovisnu o uvozu energenata, na vjetrometini nestašica.
A to će, pak, biti izazov za inflatorni rast od 3.4 posto, ali i izazov za predikcije većine analitičara koji posljednjih dana inflaciju smatraju privremenom pojavom..
