[vc_row][vc_column width=”1/3″]S plinske konferencije[/vc_column][vc_column width=”2/3″] INA je lani proizvela tek 1,1 milijardu m3 domaćeg plina jer proizvodnja kontinuirano opada i to rapidno. Plinske rezerve procjenjuju se na 8-10 milijardi m3, što nije puno, ako se uzme u obzir da zemlja godišnje troši blizu 3 mlrd m3 plina.[/vc_column][/vc_row]
Tvrtko Perković iz INA-e najavio je da će nacionalna naftna kompanija sredinom iduće godine nakon nekoliko godina stagnacije početi istražna bušenja na istom polju na sjevernom Jadranu, a riječ je od tri do sedam bušotina. Ipak, da bi se nova istraživanja dogodila najprije treba zadovoljiti novu stogu regulativu za opasnosti u moru.
Perković je na 34. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji s opreznim optimizmom pojasnio da je INA kupnjom ENI-jevog udjela u Jadranu svoje raspoložive rezerve povećala za 10%, a ranija istražna bušenja na tom polju nisu bila isplativa jer bi sada bivši partner imao udio u proizvodnji.
Ministar energetike Tomislav Ćorić, koji je ove godine prvi puta nazočio otvaranju skupa, rekao je da će plin imati svoje mjesto u energetskom miksu.
Kad je riječ o novoj energetskoj strategiji rekao je da taj dokument nije papir koji bi nekom sektoru dao posao i afirmirao ga, nego da otvara perspektivu na temelju naših prednosti i nedostataka razvoja energetskog sektora, prateći trendove u okruženju. Dodao je da su u krivu oni koji smatraju da će plin u tranzicijskom razdoblju prema niskougljičnom gospodarstvu, u sljedećih 30 do 40 godina, biti doveden u pitanje.
O poziciji plina slikovito je govorio Dalibor Pudić, predsjednik HSUP-a koji je i organizator konferencije. Potrošnja plina u svijetu od 2006.-2016. rasla je za 23,5%, što je 32% više od rasta globalne potrošnje energije, a plin je u potrošnji premašio ugljen, dok se iz vjetra i Sunca pokrilo tek 5% povećanja potrošnje energije. Naveo je primjer SAD-a koji je smanjivanjem postotka primjene ugljena i većom primjenom plina za globalno smanjivanje emisija napravio više nego Europska unija sa intenzivnim ulaganjima u obnovljivce.
Emisije su stoga plaćane nevjerojatnih 300 eura po toni, a neutralizirala bi ih sadnja 30.000 hektara šume. Smanjenje domaće proizvodnje plina i godišnja vrijednost uvoza plina na razini 3,3 mlrd. kuna čine 1% BDP-a, zbog toga je tim važnije ojačati domaću proizvodnju, rekao je Pudić. “Današnje tehnologije obnovljivih izvora ne omogućuju brzu i konkurentnu tranziciju u niskougljično gospodarstvo. To omogućuje samo plin”, bio je jasan Pudić.
Petar Sprčić iz HEP-a kao dolazeće plinske projekte naveo je gradnju EL-TO-a u Zagrebu, gdje će radovi početi za mjesec dana, te TE Osijek snage 85 MWel i 90 MWt. HEP nije zainteresiran za projekte u ugljenu, rekao je Sprčić te naveo da treba imati na umu da se plin natječe s vjetroelektranama i fotonaponu a omjer LCOE je “tu negdje”.
Barbara Dorić iz LNG Hrvatske govorila je o realizaciji projekta LNG-terminala, za koji je u travnju konačno i otvoreno gradilište na Krku. “Sada, kad smo krenuli s projektom može se očekivati da će zakup terminala samo rasti, a važnu ulogu imat će i primjena plina u prometu. Samo Hrvatska će za to od 2025. trošiti 300.000 m3, a do 2030. potrošnja bi mogla iznositi 700.000 m3, što će stvoriti novu tržišnu nišu za plin. Terminal bi s radom trebao početi 1. siječnja 2021.
Antonija Glavaš iz PPD-a rekla je da se toj kompaniji zakup LNG terminala do sada nije pokazao ekonomski isplativim, ali ako bude, i PPD će zakupiti kapacitete. Darko Pavlović iz Plinacra rekao je da će evakuacijski plinovod Omišalj-Zlobin prema terminskom planu trebao biti spreman u studenom 2020., a kao očekivane trendove naveo je dekarbonizaciju plina, energetsku učinkovitost i mogućnosti skladištenja ugljikovodika. Po njemu, plin ostaje energent u tranzicijskom periodu koji traje 30 godina i nije ‘tranzicijski energent’ kako se često govori.
Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin traje do sutra popodne, a okupio je oko 600 sudionika koji će imati prilike poslušati više od 50 znanstvenih i stručnih radova i 12 okruglih stolova.
