[vc_row][vc_column width=”1/3″]Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar financija Vjekoslav Bevanda u utorak je uputio pismo predsjedniku hrvatske vlade Andreju Plenkoviću kojim ga je izvijestio kako je službeno stajalište vlasti BiH da nema zapreka gradnji Pelješkog mosta.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Bevandino pismo zapravo je reakcija na ono što ga je u ponedjeljak Plenkoviću poslao predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić uputivši zamolbu da Hrvatska odustane od gradnje mosta dok se ne riješi pitanje razgraničenja na moru, pri čemu je ustvrdio kako je stajalište tijela vlasti BiH da njegova gradnja u postojećim okolnostima ugrožava interese te zemlje i međunarodno pravo.
Ova prepiska nastavak je već poznate prakse u odnosu prema Pelješkom mostu u kojoj bošnjački dužnosnici u BiH zauzimaju jedno stajalište, a hrvatski drugo.
[/vc_column][/vc_row]
“Pismo upućeno jednostrano od jednog člana Vijeća ministara BiH ni na koji način ne predstavlja službeno stajalište Vijeća ministara BiH”, Bevandina je poruka premijeru Plenkoviću. On također ističe kako je za Vijeće ministara obvezujući zaključak onaj sa sjednice održane 19. srpnja 2017., kada je jednoglasno usvojeno izvješće ministra prometa i komunikacija BiH Ismira Juske u kojem se navodi kako nema formalnih zapreka za izgradnju Pelješkog mosta i da to ne treba povezivati s konvencijom o pravu mora.
“Smatram da je moja dužnost kao zamjenika predsjedatelja Vijeća ministara BiH ukazati na eventualne štetne posljedice koje mogu nastupiti po Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da je (Zvizdićevo) pismo u jednom dijelu bosanskohercegovačkih medija predstavljeno kao službeno stajalište Bosne i Hercegovine. Nadam se da navedeno pismo, koje izražava stajalište isključivo pojedinca i jedne političke stranke (SDA), neće narušiti dobrosusjedske odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te da ovakva pojedinačna stajališta neće dodatno negativno utjecati na kredibilitet BiH i naš put ka članstvu u Europskoj uniji”, napisao je Bevanda u pismu hrvatskom premijeru.
“Po mom mišljenju velika je šteta da taj sporazum Tuđman-Izetbegović iz 1999. nije iskorišten za postizanje definitivnog dogovora oko rješavanja granica”, rekao je za Direktno politički analitičar Davor Gjenero.
Napomenuo je kako se ovo pitanje razgraničenja na moru bitno razlikuje od onoga sa Slovenijom. “Kod pitanja razgraničenja sa Slovenijom radilo se o utvrđivanju postojanja dijela hrvatskog akvatorija na kojem je omogućena plovidba brodovima svih zastava, prema jednom dijelu arbitražne presude, a protiv koje Hrvatska nema ništa. Dakle, radilo se o utvrđivanju stanja kakvo je bilo prije 25. lipnja 1991. Tako da je to jedna posve drugačija stvar. S druge strane, kada je riječ o odnosima Hrvatske i BiH u Neumskom zaljevu nije bilo nikakvog prometa, nije bilo nikakve luke, a nije postojala ni lučka kapetanija”, objasnio je Gjenero.
“Hrvatska mora s Bosnom i Hercegovinom postići sporazum o korištenju Luke Ploče, no nikako ne smije dopustiti ostvarivanje ideje izgradnje nekakve mega luke ili vojne luke u Neumskom zaljevu”, smatra Gjenero.
Dodao je i kako se Neumski zaljev veže za Malostonski zaljev koji je posebno čist i osjetljiv akvatorij zbog njegovog uzgoja školjaka te kako povećanje prometa u tom prostoru ne dolazi u obzir. “Što god BiH pokušavala, to nikad neće završiti njihovim političkim uspjehom. Naime, po Badinteru samo je pitanje da se identificiraju granice kakve su postojale na dan razdruživanja Jugoslavije, a ne da se utvrđuju nekakve nove granice i nekakve nove dužnosti i nekakva nova prava država na ovim prostorima”, rekao je Davor Gjenero za Direktno.
