Rusija je preuzela vodstvo. Nakon Irana, Turske, Alžira i Jordana, ulaze i na saudijsko tržište, piše Bannett Ramberg za Foreign Affairs. Na Bliskome istoku, sve je manja zabrinutost za širenje mirnodopskih nuklearnih potencijala na oružene. Sigurnosni rizici sve se manje gledaju. No je li doista tako?
Postoji, naime, realna opasnost kako bi na tom području nuklearna postrojenja mogla postati meta terorista te izazvati katastrofe poput onih u Černobilu i Fukushimi. Bnazočan je i rizik vojnoga sukoba koji bi mogao ugroziti sigurnost nuklearnih elektrana (primjer ratova u bivšoj Jugoslaviji kada su zrakoplovi JNA zujali oko NE Krško). Reaktori su još uvijek privlačne mete. Prisjetimo se, Hezbolah je projetio raketno napasti NE Dimona za vrijeme sukoba s Izraelom. Iran je najavljivao raketiranje nuklearnih postrojenja u Izraelu i obrnuto.
S obzirom na kaos koji stvaraju ISIS i srodne skupine, vjerojatnost napada na nuklearna postrojenja ne može biti odbačena, a kako su sigurnosne snage bliskoistočnih država slabašne, sigurnost ne može biti zajamčena. U takvim bi slučajevima reaktori ovisili o sposobnosti djelatnika za spriječavanje katastrofa i njihovoj spremnosti na hitne situacije.
S druge strane, sigurnosni rizik treba ozbiljno razmotriti i prema kriteriju energetskog suvereniteta. Argument je to koji ne bi stajao na bliskom istoku. Alžir, Iran, Saudijska Arabija, Kuvajt i drugi bogati su naftom i plinom. Iako druge zemlje u regiji, poput Egipta i Jordana imaju ograničen pristup fosilnim gorivima u novije se vrijeme okreću solarnoj energiji. Naime za Alžir, Maroko i UAE, solarna je energija već značajni dio energetskog suvereniteta. Tako je i u Saudijskoj Arabiji koja će do 2040. godine imati jednu trećinu energije od sunca.
Želeći izgraditi 18 nuklearnih reaktora, čime želi nadoknaditi nedostatak pohranjene sunčeve energije, valja se pitati isplati sli se ovaj ruski rulet? Naime, pojeftinjenjem i razvojem tehnologije sve boljih akumulatora sunčeve energije, fosilna goriva postat će pričuva, pohranjenost vrlo dobra, a sigurnosni rizik nuklearnih reaktora ostati gotovo zauvijek.
*Preveo i prilagodio Ivan Brodić
