Cijene nafte su danas pale, poslije pet dana uzastopnog rasta, ali je taj pad bio ograničen zbog iznenađujuće optimističnog izvještaja o američkim zalihama nafte, naveli su analitičari.
Američka “laka” nafta (WTI) za isporuku u maju pojeftinila je na burzi u New Yorku17 centi, na 56,22 dolara, dok je nafta tipa “brent” za svibanjsku isporuku u Londonu pojeftinila 44 centa, na 62,88 dolara, prenosi agencija France press. Američko ministarstvo energetike je saopštilo da su zalihe nafte u tjednu zaključno sa 10. travnjem porasle za 1,29 miliona barela, što je znatno manje u odnosu na rast koji su očekivali analitčari. Porast američkih zaliha je obično pokazatelj pada tražnje u zemlji koja je najveći svjetski potrošač nafte.
Ministarstvo je, također, saopštilo da je u istom periodu američka proizvodnja nafte smanjena za 20.000 barela, ili 0,2 odsto, na 9,38 miliona barela dnevno, a analitičari tvrde da bi ovaj pad proizvodnje trebalo da pomogne obaranju globalnih zaliha zbog kojih su od juna prošle godine cijene nafte i više nego prepolovljene. “Iako se nadamo daleko nižoj proizvodnji, zadržavanje proizvodnje na 9,4 miliona barela dnevno je dobar početak”, izjavio je investicioni analitičar singapurske kompanije “Phillip Futures “, Daniel Angh.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) snizila je juče prognozu proizvodnje nafte u zemljama koje nisu članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), i istovremeno podigla prognozu potražnje nafte za 2015. godinu za 90.000 barela dnevno, pa tako sada očekuje tražnju od 93,6 milijuna barela dnevno, što je za 1,1 milijuna barela dnevno više u odnosu na godinu dana ranije.
Cijene barela nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima prema razini od 59 dolara, poduprte napetostima na Bliskom istoku i naznakama smanjenja američke proizvodnje iz škriljaca. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 53 centa u odnosu na prethodno zatvaranje, na 58,96 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 54 centa višoj cijeni, po 53,83 dolara.
Naftna je tržišta poduprla nesigurnost na Bliskom istoku, posebno nastavak oružanih sukoba u Jemenu. Saudijska Arabija predvodi zračne udare protiv šijitskih pobunjenika, na koje bi se mogla nadovezati i kopnena intervencija nakon što je Egipat objavio da je sa zemljama u regiji Perzijskog zaljeva razgovarao o vojnim manevrima.
Dodatnu potporu cijenama pružio je podatak da je proizvodnja nafte u američkoj saveznoj državi Sjevernoj Dakoti u veljači pala za 15.000 barela dnevno u odnosu na siječanj, unatoč rekordnom broju bušotina. Taj se podatak nadovezao na prognozu američke vlade da će se proizvodnja iz škriljca u svibnju smanjiti za 45.000 barela dnevno, na 4,98 milijuna barela dnevno. Time bi se proizvodnja smanjila prvi puta u četiri godine, napominje Reuters.
Iz Međunarodne agencije za energiju (IEA) pak upozoravaju da će uravnoteženje ponude i potražnje možda potrajati dulje no što se dosada očekivalo budući da opskrba raste brže od potražnje. U izvješću objavljenom u srijedu navode podatak da je proizvodnja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u ožujku skočila na 31,02 milijuna barela dnevno, blizu najviše razine u dvije godine, nadmašujući rast potražnje. “Zato bi aktualna zbivanja mogla dovesti pod znak pitanja očekivanja o uravnoteženju ponude i potražnje na tržištu od sredine godine”, ističe IEA u najnovijem redovnom izvješću.
Odvojeno je OPEC na svojim internetskim stranicama objavio da je cijena barela košarice njegove nafte u utorak iznosila 55,91 dolar, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan. (Agencije)