Henry Kissinger
Henry Kissinger, koji u subotu slavi stoti rođendan, i danas izaziva oduševljenje i potiče podjele svojim stavovima o svjetskim problemima. To su bila dva povoda zbog kojih mu je ugledni The Economist posvetio cijelu temu, ali i pripadajući intervju u podcastu, u ovotjednom broju.
Kissinger tvrdi da je došlo vrijeme za postizanje mira u Ukrajini. Henry Kissinger, za neke vizionar, za druge “ratni zločinac”, i dalje je aktivan i prepoznatljiv po svojoj karakterističnoj pozi tijela i velikim crnim naočalama.
Bivši američki državni tajnik sudjelovao je u utorak na domjenku organiziranom povodom njegovog stotog rođendana u Newyorškom gospodarskom klubu, pušući svjećice na čokoladnoj torti.
S godinama se sve manje pojavljuje u javnosti, povremeno se obraćajući putem video veze, kao što je to učinio u siječnju sudionicima foruma u Davosu. Njegov rad je ostavio neizbrisiv trag na vanjskoj politici Sjedinjenih Američkih Država tijekom drugog dijela 20. stoljeća.
U New Yorku i dalje ima svoj ured i konzultantsku tvrtku Kissinger Associates, te uživa iznimno poštovanje među washingtonskom elitom i u inozemstvu, uključujući i među demokratima. Bivša državna tajnica Hillary Clinton, demokratkinja, je jednom prilikom izjavila da “se oslanja na preporuke svog prijatelja” Henryja.
Nositelj Nobelove nagrade, koji je bio neizostavan sudionik svjetske politike za vrijeme Hladnog rata, zaslužan je za približavanje SAD-a Moskvi i Pekingu tijekom sedamdesetih godina, zagovarajući pragmatičnu politiku, vrstu “realpolitike” na američki način.
U utorak je pred uzvanicima izjavio da SAD moraju braniti svoje “glavne interese”, potvrdivši da se njegov pogled na svijet nije promijenio.
Moramo biti sve snažniji kako bismo se suprotstavili svakom pritisku, izjavio je.
Što se tiče rata u Ukrajini, zagovara primirje. “Došli smo do točke u kojoj smo postigli svoj strateški cilj. Ruski vojni pokušaj da zauzme Ukrajinu nije uspio”.
Međutim, ugled ovog diplomatskog veterana, s karakterističnim hrapavim glasom i naglaskom koji je utjecao njemačko podrijetlo, narušen je zbog njegove podrške vojnom puču u Čileu 1973. godine i invaziji na Istočni Timor 1975. godine, kao i zbog uloge u Vijetnamu.
Mislim da je njegova politika nedvojbeno rezultirala smrću stotina tisuća ljudi i uništenjem demokracije u mnogim zemljama, ističe Reed Kalman Brody, odvjetnik koji se bavi ljudskim pravima. Iznenadio sam se kako je tako lako izbjegao odgovornost, dodaje.
Njemački Židov Heinz Alfred Kissinger rođen je 27. svibnja 1923. u Fürthu, u Bavarskoj. Kao petnaestogodišnjak s obitelji se seli u SAD, gdje pet godina kasnije stječe američko državljanstvo.
Zapošljava se u vojnoj protuobavještajnoj službi i američkoj vojsci, a zatim upisuje Harvard University, koji završava s najvišim ocjenama te ostaje raditi kao profesor.
Kao uglednog svjetskog diplomata, Richard Nixon ga 1969. godine poziva u Bijelu kuću, gdje djeluje kao savjetnik za nacionalnu sigurnost, a zatim kao državni tajnik – obnašajući obje dužnosti od 1973. do 1975. godine, te ostaje na čelu diplomacije tijekom Geralda Forda, sve do 1977. godine.
U to vrijeme vodio je politiku detanta sa Sovjetskim Savezom i približavanja s Kinom Mao Ce-tunga, a tajno je posjetio Kinu kako bi organizirao povijesni posjet Richarda Nixona Pekingu 1972. godine.
Također je tajno, dok su trajala bombardiranja Hanoja, vodio pregovore s Le Duc Thoom kako bi postigao prekid rata u Vijetnamu.
Za svoje pregovore s Vijetnamom 1973. godine zajedno s jednim sjevernovijetnamskim dužnosnikom dobio je Nobelovu nagradu za mir, koja se smatra jednom od najkontroverznijih u povijesti te nagrade.
