I nakon obveznica, HEP žudi za strateškim partnerom i restrukturiranjem

HEP je na međunarodnom tržištu dobro prošao, tvrdi financijaš te kompanije. Slagali se mi s tom ocjenom ili ne, HEP nije imao izbora. Nova obveznica bila je nužnost kako 2016. ne bi uslijedio novi pad kreditnog rejtinga

Tomislav Rosandić, glavni financijaš Hrvatske elektroprivrede, jako je zadovoljan. Pod njegovom financijskom palicom državno je energetsko megapoduzeće prije nekoliko dana uspješno izdalo 550 milijuna dolara vrijedne obveznice na tržištu kapitala, isplatili su potom najveći dio duga po obveznici izdanoj prije tri godine, a kad se sve sumira jeftinije su prošli.

Rosandić nam je pojasnio detalje novog financijskog izleta HEP-a koji je u javnosti predstavljen kao veliki uspjeh, no mnogi su ga ipak dočekali sa skepsom i podsmijehom opisujući zaduženje kao preskupo.

Nekoliko je činjenica isplivalo na površinu u razgovoru s Rosandićem. Prvo, HEP je morao pribjeći refinanciranju duga nastalog izdavanjem obveznice 2012. godine. Nisu imali izbora. Prije tri godine su se zadužili za 500 milijuna dolara i obvezali se dug otplatiti 2017., odnosno u roku od pet godina. No, već 2016. godine taj bi se dug u bilanci HEP-a smatrao dugom s kratkoročnim dospjećem, te bi se u rejting agencijama “upalilo crveno” i otvorila se mogućnost rušenja kreditnog rejtinga HEP-a. Nužno je bilo naći način da se taj dug refinancira, posebno zato što bi daljnji pad kreditnog rejtinga doveo do rasta prinosa na obveznicu za 1,1 postotni poen. U tri godine kreditni rejting HEP-a kao i države ispali su iz investicijskih rejtinga u status “smeća”, što nikome ne služi na čast iako su prema rejting agencijama izgledi za HEP trenutačno stabilni. Menadžment HEP-a obletio je međunarodne investitore i dogovorio izdavanje novih obveznica, ovaj put za 550 milijuna dolara. I da, postigli su uspjeh za HEP. Obranili su ga od većeg zla.

Nova obveznica, međutim, od stare nije povoljnija zahvaljujući tome što je HEP u međuvremenu postao bolje poduzeće. Jer nije. Uspjeh mogu zahvaliti većinom promijenjenim okolnostima. Prije tri godine HEP je, izdajući 500 milijuna dolara vrijedne obveznice, na dolarskom tržištu ugovorio prinos od 6,53 posto u euru. Iako je obveznica u dolaru, HEP je plaća u euru pa je za cijenu financijskog aranžmana bitna karika “swap”, odnosno uvjeti međuvalutne razmjene. Tada je HEP za svoju obveznicu pristao platiti 2,2 postotna poena veći prinos nego što ga je plaćala država na izdanje svojih obveznica. U ovogodišnjem su izdanju bolje prošli. Prinos na nove obveznice je bitno niži, 5,09 posto. HEP obveznicu i dalje plaća skuplje od države, ali ovaj put 1,1 postotni poen.

Rosandić tumači da su bolji uvjeti rezultat viška likvidnosti na tržištu, odnosno politike kvantitativnog popuštanja koju provodi Europska centralna banka. Rosandić dodaje kako ovaj put nemaju klauzulu o rastu prinosa u slučaju pada kreditnog rejtinga, što je također dobro za HEP, kao i to što je rok otplate duga sedam, a ne pet godina.

HEP je sa svježim novcem isplatio većinu duga za staru obveznicu na što je potrošeno 417 milijuna dolara. Stara obveznica nije predviđala automatsku mogućnost prijevremenog otkupa, a HEP je investitorima ponudio 1,5 posto od ukupnog iznosa kao naknadu za prijevremeno plaćanje. Dio investitora to nije prihvatio, pa 65 milijuna eura Elektroprivredi dospijeva za plaćanje 2017. godine po starim uvjetima.

Novac koji im je preostao od izdanja nove obveznice – a riječ je o 110 milijuna eura – u HEP-u bi trebali sačuvati na keš poziciji, budući da se dug od 65 milijuna eura od iduće godine bilježi kao kratkoročni i HEP mora rejting agencijama odmah pokazati da ga ima čime pokriti. Na pitanje zašto su ove godine uzeli 50 milijuna dolara više nego prije tri godine, iskreno kaže da je tome tako jer su uvjeti bili povoljni. Neto korisni učinak novog zaduženja za HEP je 17,2 milijuna eura koji će se preliti u dobit tvrtke, piše Dragana Radušinović za magazin Forbes.

Sve u svemu, državno energetsko poduzeće, koje nakon obnove zagrebačke upravne zgrade još uvijek čeka temeljito restrukturiranje, financijskim je aranžmanom dobilo na stabilnosti u idućoj godini, kupujući si mogućnost da se dalje zadužuje. HEP će biti uspješan kad se zaduži jeftinije od države, no za to treba imati internacionalizirano poslovanje ili barem troškovnu strukturu usklađenu s tržišnim, a ne političkim motivima. Budući da je svaki menadžment HEP-a smjenjiv ovisno o političkoj volji, a ne tržišnim zaslugama, aktualnom menadžmentu doista treba pripisati zasluge za to što nisu zaboravili refinancirati staru obveznicu prije nego što počini štetu HEP-u i to “pet minuta prije izbora”.

You may also like