I Hrvatska osjeća negativne posljedice klimatskih promjena

Iako Hrvatska u ukupnoj globalnoj emisiji CO2 sudjeluje sa neznatnih 0,06 posto, negativne posljedice klimatskih promjena osjećamo kao i ostatak svijeta, rekao je premijer Zoran Milanović u ponedjeljak u Parizu, naglasivši da zemlje koje u velikoj mjeri pridonose emisiji plinova moraju preuzeti veće obveze, objavio je HTV.

Milanović je predvodio hrvatsko izaslanstvo na otvaranju pariškog klimatskog summita na kojem 195 zemalja svijeta pokušava dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova kao glavnih krivaca za zagrijavanje planeta s katastrofalnim posljedicama poput otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode. “Iako Hrvatska u ukupnoj globalnoj emisiji CO2 sudjeluje sa neznatnih posto, negativne posljedice klimatskih promjena osjećamo kao i ostatak svijeta. Suše, poplave poput katastrofalnih u istočnoj Slavoniji ili ekstremne temperature, prijetnja su okolišu, zdravlju i sigurnosti građana te nacionalnoj ekonomiji. Kako bi ublažili i spriječili klimatske promjene samo u protekle 4 godine sufinancirali smo projekte energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti 2,5 milijardi kuna”, rekao je Milanović u govoru pred sudionicima konferencije.

Na otvaranju skupa sudjelovalo je 150 šefova ili vlada, među kojima i predsjednici SAD-a, Kine, Indije i članica EU-a, zemalja odgovornih za najveću emisiju štetnih ugljikovih plinova, a poslije njihova odlaska ostat će 195 pregovaračkih timova koji će do 11. prosinca tražiti zajedničko stajalište. “Odgovornosti i obveze trebaju biti dodijeljene ne samo na temelju emisije stakleničkih plinova, nego i prema kapacitetu i BDP-u pojedinih zemalja. Zemlje koje u velikoj mjeri pridonose emisiji plinova i imaju gospodarsku snagu moraju preuzeti veće obveze'”, poručio je Milanović na skupu.

Nakon desetljeća teških pregovora koji su neslavno propali na summitu u Kopenhagenu 2009., sada su stajališta bliža, ali je sklapanje povijesnog sporazuma daleko od sigurnog. Znanstvenici upozoravaju, aktivisti zahtijevaju, a vjerski čelnici poput pape Franje pozivaju političare na dogovor jer je stanje alarmantno. Političari, kažu oni, moraj pronaći zajednički njezik i postići globalni sporazum o klimi kojim bi se porast temperature prouzročen emisijom stakleničkih plinova ograničio u skoroj budućnosti na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Kako bi ostali ispod porasta temperature za 2 stupnja Celzija, potrebno je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 do 70 posto, što podrazumijeva dramatični obrat prema energetskim rješenjima s niskom razinom CO2, jer su fosilna goriva – ugljen, nafta, plin – krivci za 80 posto svjetske proizvodnje energije. Također bi se trebalo uhvatiti u koštac s poljoprivredom i deforestacijom jer su te djelatnosti odgovorne za četvrtinu sveukupne količine emisije.

You may also like

0 comments