HUP: Usprkos pozitivnom okruženju dubinske promjene nisu učinjene

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić ocijenio je da je rast BDP-a u trećem tromjesečju od 2,9 posto ostvaren u uvjetima izuzetno povoljnog spleta bitnih vanjskih čimbenika, ali da su, unatoč pozitivnom okruženju, propuštene prilike za provedbu neodgodivih dubinskih strukturnih reformi.

Državni zavod za statistiku je u srijedu objavio prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto. Rast od 2,9 posto je najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.

Komentirajući te podatke za Hinu, Majetić je u srijedu kazao kako je “novostvorena vrijednost pod utjecajem visokog rasta realnog prometa trgovine na malo, izvrsnih turističkih rezultata glavne turističke sezone, uz postupno usporavanje rasta industrijske proizvodnje te blagi oporavak graditeljstva”.

Pritom je istaknuo da je rast ekonomske aktivnosti u ovim gospodarskim sektorima povezan s poslovnim optimizmom i sposobnošću privatnih poduzetnika u unapređenju i rastu poslovanja i realizaciji poduzetničkih poduhvata na domaćem i internacionalnom tržištu. Majetić navodi i da je dinamičan rast osobne potrošnje, za 3,4 posto, predvidiv i pokretan povećanjem raspoloživog dohotka zaposlenika te povećanjem turističke potrošnje.

Očekuje da će doprinos domaće potražnje i dalje biti pozitivan, jer je i u trećem tromjesečju, unatoč visokoj zaduženosti poduzetnika koja ostaje ograničenje, nastavljen trend rasta privatnih investicija. Međutim, kaže Majetić, značajno brži rast robnog uvoza od izvoza stvara negativni doprinos inozemne potražnje i upućuje na kontinuirani izazov poboljšanja izvozne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Prema podacima DZS-a, robni uvoz porastao je u trećem tromjesečju 4,9 posto, dok je robni izvoz ojačao 2,4 posto na godišnjoj razini. Doprinos neto inozemne potražnje bio je, poručio je DZS, pozitivan, za 1,4 postotna boda. “Premda je rast hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu značajno brži od prosjeka EU, Hrvatska se u odnosu na usporedive države članice EU bitno sporije i manje uspješno oporavlja od svoje 6-godišnje duboke ekonomske i društvene krize i teško pronalazi kao članica EU kvalitetna rješenja za visoke održive stope rasta nacionalne ekonomije i nužne radikalne strukturne promjene u prevladavanju dugogodišnjih makroekonomskih neravnoteža”, zaključio je glavni direktor HUP-a.

Na godišnjoj je razini gospodarska aktivnost u 28-članom EU u trećem tromjesečju, kao i u prethodna dva tromjesečja, porasla za 1,8 posto, prema sezonski prilagođenim podacima, dok je hrvatsko gospodarstvo, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 2,7 posto. Na kvartalnoj je razini, pak, prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski BDP porastao za 1,7 posto, a gospodarstvo EU-a za 0,4 posto.

Hrvatska je po ostvarenoj godišnjoj stopi rasta BDP-a u trećem tromjesečju u gornjoj polovini među članicama Europske unije (EU), dok je u usporedbi s prethodnim tromjesečjem ostvarila najbrži rast među svim članicama EU 28, istaknuo je u srijedu ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof. BDP je u trećem ovogodišnjem tromjesečju realno porastao za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je već osmo tromjesečje za redom da gospodarstvo raste, istaknuo je Krištof na novinskoj konferenciji.

Budući da se radi o ‘turističkom tromjesečju’, u kojem je doprinos turizma značajan, pozitivan rast je ostvaren prvenstveno uslijed rasta izvoza usluga, odnosno pojačane turističke potrošnje, ocijenio je. Sve sastavnice BDP-a, kako je rekao, su pozitivne – rastu investicije, potrošnja kućanstava, državna potrošnja, dok je izvoz roba i usluga veći od uvoza.

Zanimljivi su podaci o usporedbi s EU 28, kazao je Krištof, navodeći kako je po godišnjim, sezonski prilagođenim podacima, rast hrvatskog BDP-a iznosio 2,7 posto, te se po tome Hrvatska nalazi u gornjoj polovici među članicama EU, čiji je prosječni godišnji rast iznosio 1,8 posto. “Još su zanimljiviji podaci o usporedbi s prethodnim tromjesečjem, koji pokazuju da je Hrvatska najbrže rasla od svih članica EU 28, po stopi od čak 1,7 posto, dok je prosjek EU 28 bio 0,4 posto”, istaknuo je Krištof.

Kazao je i kako se DZS ne bavi projekcijama, no kako ova objava BDP-a ukazuje na nastavak trenda oporavka gospodarstva. “Gospodarstvo je u uzlaznoj fazi i vjerujem da su to dobre vijesti”, ustvrdio je. DZS je u srijedu objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto.

Rast od 2,9 posto je najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi. Najveći doprinos povećanju obujma BDP-a, prema podacima DZS-a, ostvaren rastom izvoza usluga, pri čemu su najznačajnije turističke usluge.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan, za 1,4 postotna boda. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,1 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 2,9 posto, a potrošnja kućanstava za 3,4 posto. Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u trećem tromjesečju ojačao za 1,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na treće lanjsko tromjesečje skočio 2,7 posto.

You may also like

0 comments