Hrvatska udruga poslodavca održala je tradicionalni predblagdanski domjenak na kojem se okupilo više od 300 hrvatskih poslodavaca, članova HUP-a i uzvanika. Tom prilikom predstavljeni su rezultati godišnjih istraživanja: „Poslovna očekivanja HUP-a za 2016.“ i najnoviji rezultati napretka u provedbi reformi „HUP Skor“.
Gordana Deranja, predsjednica HUP-a u svom obraćanju uzvanicima osvrnula se na uvjete poslovanja te poslala poruku budućoj Vladi: „Konačno smo nakon predugih 6 godina dočekali da na kraju godine možemo govoriti o rastu. To je dobra vijest koju treba pozdraviti, ali i primiti s dozom opreza jer je rast ostvaren najviše zahvaljujući vanjskim uvjetima i turističkoj sezoni. Očekivano, cijela 2015. godina bila je obilježena predizbornom kampanjom pa kao ni u prethodne tri, ni u njoj nije bilo odlučnijih i dugoročno korisnih reformskih poteza. Stoga nije bilo osjetnijeg poboljšanja uvjeta za poslovanje, iako je bilo dobrih vijesti na ekonomskom planu. Očekivanja poslodavaca okupljenih u HUP-u jasno ukazuju da se optimizam poslovnog sektora nikad neće ugasiti, ali još uvijek čekamo Vladu koja će biti spremna povući hrabre i odgovorne poteze za boljitak naše zemlje. Stoga bih poručila budućoj Vladi, čija god ona bila: gospodo, postavite jasan i artikulirani plan, imenujte kompetentne ljude koji su spremni preuzeti odgovornost i postavite gospodarski oporavak i fiskalnu konsolidaciju kao najvažnije prioritete. U radu se vodite željom za stvaranjem bolje hrvatske budućnosti, a ne osobnim i stranačkim ciljevima. Sigurna sam da uz takav pristup možete računati na podršku svih socijalnih partnera jer su rast hrvatskog gospodarstva i prosperitet zemlje zajednički ciljevi svih nas.“ – završila je obraćanje Deranja.
Nakon govora predsjednice HUP-a slijedile su prezentacije HUP Skora za prosinac 2015. i rezultata istraživanja „Poslovna očekivanja HUP-a za 2016.“ Ukupna vrijednost HUP Skora za prosinac 2015. iznosi 33/100 bodova što je pomak za dva boda u odnosu na mjerenje provedeno krajem 2014. godine, ali navedena ocjena i dalje predstavlja poziciju daleko ispod potrebnog minimuma od 50 bodova. Takav rezultat pokazuje da Hrvatska u odnosu na u odnosu na 10 novih članica Europske unije (Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska) koje promatra HUP Skor i dalje stagnira i zaostaje kad je u pitanju napredak u reformama. Kritična područja u kojima su izostale potrebne reforme su: produktivnost i konkurentnost (20 bodova od mogućih 100), fiskalna konsolidacija (20 od 100), tržište rada (18 od 100), pravosuđe (31 od 100) te poticanje investicija (27 od 100). U odnosu na godinu prije jedino je kod pravosuđa zabilježena pozitivna promjena, ali je ona posljedica metodoloških promjena. Slijede obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (26 od 100) te investicijske i poslovne barijere (30 od 100). Gotovo jednaka dimenzija problema susreće se kod opterećenja gospodarstva i poduzetničke klime, a situacija je tek nešto bolja s ponudom kapitala, javnom administracijom i efikasnošću javnih poduzeća.
„U HUP Skoru koji je narastao za dva boda vidljivo je da Hrvatska i dalje ozbiljno zaostaje za drugim državama članicama EU iz tzv. Nove Europe kad su u pitanju rezultati reformi. Dok se druge zemlje mijenjaju brže i učinkovitije, odgode reformi i nedostatak jasne strategije, vodstva, hrabrosti i znanja političkih elita za snažnije i brže promjene, Hrvatsku drže zarobljenu pri začelju Europske Unije. Pojava slabog gospodarskog rasta 2015. ne mijenja taj glavni zaključak. Takvo stanje nije prihvatljivo za poduzetnike i poslodavce, ali ni za građane. Zato i dalje tražimo provedbu strukturnih reformi, a HUP skor može poslužiti i kao orijentir pri odabiru prioriteta za kreatore politike koji su spremni preuzeti rizik provedbe konkretnih politika i mjera. – istaknuo je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a prezentirajući rezultate HUP Skora. Komentirajući rezultate poslovnih očekivanja dodao je: „Optimizam poslovnih očekivanja poduzetnika okupljenih u HUP-u rezultat je prvenstveno samostalnog rada i napora hrvatskih tvrtki koje su se oslonile na vlastite snage i potencijale kako bi umanjile negativne učinke nepovoljnog okruženja. Poduzetnici od države, poučeni lošim iskustvima, ne očekuju nikakvu pomoć.“
Istraživanje „Poslovna očekivanja HUP-a “ obuhvaća ocjenu stanja u gospodarstvu u 2015. i procjenu poslovnih očekivanja za 2016. Rezultati odražavaju razmišljanja više od 6.000 poduzetnika i poslodavaca okupljenih u HUP-u, odnosno, tvrtki koji ukupno zapošljavaju 500.000 – 550.000 radnika u Hrvatskoj i predstavljaju između 60% i 70% prihoda privatnog sektora. Istraživanje se redovito provodi od 2012. godine. Opće stanje u gospodarstvu u ovoj godini, na ljestvici od 1 do 5 (gdje 1 označava “jako loše”, a 5 “izvrsno”) ocijenjeno je s prosječnom ocjenom od 2,13 što je najbolja ocjena općeg gospodarskog stanja u četiri promatrane godine. Ukupno 31,4 posto sugovornika gospodarsko stanje u ovoj godini ocjenjuje kao “osrednje” (ocjena 3) u odnosu na prošlogodišnjih 7,8 posto. No, i dalje je najveći udio onih koji smatraju da je stanje gospodarstva loše. Za njih 47,9 posto je uglavnom loše (prema lanjskih 49,1 posto), a jako loše za 19,8 posto (prema prošlogodišnjih 43,1 posto). Opće je stanje u gospodarstvu u ovoj godini najlošije ocijenjeno u graditeljstvu (1,67), među velikim poduzetnicima (2,02) i među slavonskim poslodavcima (1,92). Na drugoj strani, najbolja je ocjena općeg gospodarskog stanja zabilježena u sektoru poslovnih usluga i trgovini (2,26), među malim poduzetnicima (2,20) i među sjevernojadranskim poslodavcima (2,33). I dok je kod percepcije stanja tzv. balance score za 2015. iznosio pozitivnih 21,5 poslovna očekivanja za 2016. godinu iznosi 34,7. Najoptimističniji, ako se pod time govori o pozitivnim poslovnim očekivanjima za narednu godinu, su poduzetnici i poslodavci iz Sjevernojadranske regije koji u dvije trećine slučajeva imaju veća poslovna očekivanja za 2016. godinu. Ukupno gledajući poslovanje poduzetnika i poslodavaca, članova HUP-a znatno je bolje u tekućoj godini u odnosu na prethodnu. Gledano sektorski, najveći udio onih koji su u ovoj godini bolje poslovali bilježi se među poduzetnicima iz poslovnih usluga i trgovine (58,1 posto). Srednje velike tvrtke najčešće su odgovorile da su u ovoj godini bolje poslovali nego u prošloj (52 posto, prema 51 posto među malim poduzetnicima i 43,5 posto među velikim). Poduzeća koja imaju sjedište u sjevernoj regiji zabilježila su veću učestalost boljeg poslovanja u ovoj godini (53,8 posto).
