Ministarstvo financija u srijedu je u javnu raspravu uputilo prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu kojim bi se ukinula obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP), što je podržala i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Ministarstvo je sve zainteresirane pozvalo da svoja mišljenja i prijedloge na predložene izmjene dostave do 9. studenog. Kao najvažniju izmjenu iz Ministarstva ističu “ukidanje obvezne primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana s obzirom da bi njegova obvezna primjena iziskivala značajne troškove poduzetnicima zbog izrade novih informatičkih rješenja te mogućeg negativnog utjecaja na rezultat poslovanja poduzetnika (blokiranje većine projekata)”.
U praksi je, dodaju, prisutan nedostatak informatički educiranih poduzetnika koji imaju znanje i resurse kako bi implementirali u računovodstvene sustave nove zakonske odredbe. “Ukidanjem obvezne primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana postiglo bi se rasterećenje poduzetnika u pogledu troškova koje bi uvođenje jedinstvenog okvirnog kontnog plana zahtijevalo te time stvorilo bolje poslovno okruženje u Republici Hrvatskoj i uvjeti za lakše i kvalitetnije poslovanje poduzetnika”, navodi se u obrazloženju predloženih izmjena.
Iz HUP-a su u srijedu podržali odluku ministra financija Zdravka Marića odnosno predložene izmjene Zakona o računovodstvu kojima se ukidaju odredbe o obveznoj primjeni JOKP-a i njegove primjene od 1. siječnja 2017. godine. Na taj su način, kako navode, prihvaćeni prijedlozi HUP-a koji su komunicirani prema predlagatelju već dulje vrijeme pisanim putem, ali i zajedničkim sastancima na kojima su dodatno argumentirani stavovi poslodavaca.
Iz HUP-a podsjećaju kako više od godinu dana apeliraju na nužnost za odustajanjem od uvođenja JOKP-a iz niza razloga. HUP je, kako navode, prvenstveno isticao da bi implementacija JOKP-a zahtijevala značajna materijalna sredstva poduzetnika, pogotovo srednjih i velikih poduzetnika.
Za najveće tvrtke ovaj iznos dosezao bi višemilijunske iznose, ističu iz HUP-a te dodaju kako bi sama implementacija uzrokovala dugotrajne višemjesečne pripreme za uvođenje novih softverskih rješenja što bi iziskivalo od poduzetnika osiguranje dodatnog angažmana vlastitih radnika, ali i vanjskih suradnika.
Uvođenje JOKP-a ne doprinosi povećanju konkurentnosti ni transparentnosti u hrvatsko gospodarstvo, naglašavaju iz HUP-a. Napominju i kako bi zbog svih navedenih troškova koji su mogli biti prouzročeni implementacijom JOKP-a neminovno došlo do smanjenog opsega investicija u razvoj, a zacijelo bi dovelo i do zastoja projekata značajnih za poslovanje poduzetnika.
HUP smatra da su postojeći kontni planovi prilagođeni potrebama hrvatskog zakonodavstva i internog managementa, ali i da u potpunosti, jednoznačno i na transparentan način osiguravaju izvještavanje u skladu s računovodstvenim standardima (HSFI i MSFI). “S obzirom da uvođenje JOKP-a ni na koji način nije doprinosilo uvođenju reda ili unapređenju poslovanja, dok je istodobno nametalo značajne nove troškove ionako preopterećenom gospodarstvu, odustajanje od namjere njegova uvođenja je jedina ispravna odluka”, zaključuju iz HUP-a.
Uz odredbe o ukidanju JOKP-a, Ministarstvo predloženim izmjenama uređuje i precizira i niz drugih pitanja, primjerice uređuje definiciju subjekata od javnog interesa, jasnije uređuje sadržaj i kontrolu vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava te preuzima europsku direktivu o nefinancijskim informacijama, itd.
Tako se u vezi primjene kodeksa korporativnog upravljanja predlaže sužavanje opsega obveznika na samo one subjekte od javnog interesa čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište.
Također bi se izmijenila definicija subjekata od javnog interesa, a prema kojoj “veliki poduzetnici nisu subjekti od javnog interesa osim ako su financijske institucije ili ako su im vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište”. Time se omogućuje značajno smanjenje zakonskih obveza poduzetnicima u pogledu izvještavanja i revizije. Na taj način, neće doći do povećanja administrativnih troškova, a broj subjekata od javnog interesa smanjit će s oko 545 na oko 310, procjenjuju u Ministarstvu.
Prijedlog je i da se rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu produlji sa četiri na šest mjeseci odnosno rok je vraćen na 30. lipnja. “Naime, strukovna udruženja ističu kako bi skraćeni rok mogao dovesti u pitanje kvalitetu obavljene revizije s obzirom na kapacitete revizorskih društava ili samostalnih revizora”, objašnjavaju iz Ministarstva.
Rok, pak, za predaju financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe i rok za predaju poreza za dobit za one poduzetnike čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini i dalje ostaje 30. travnja.
Izmjenama bi se ovlastila i Financijska agencija (Fina) da sastavi popis poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i predaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu. Taj bi popis Fina objavila na svojim mrežnim stranicama, a bila bi ovlaštena i protiv takvih poduzetnika pokretati i prekršajne postupke.
Predloženim se zakonskim izmjenama preuzima i pravna stečevina, odnosno Direktiva o nefinancijskim informacijama, čiji rok za prijenos u nacionalno zakonodavstvo je 6. prosinca 2016. godine. Prijedlog je da obveznici izrade nefinancijskog izvješća budu veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 zaposlenih tijekom financijske godine.
Prema podacima prikupljenim od Fine tijekom srpnja ove godine, “oko 70 poduzetnika biti će obveznici izrade nefinancijskog izvješća”, napominje se u obrazloženju. Od obveze izrade nefinancijskog izvješća moći će se, pak, izuzeti poduzetnik koji je društvo kći, ako su taj poduzetnik i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirano izvješće poslovodstva ili zasebno izvješće drugog poduzetnika.
Nefinancijsko izvješće obuhvaća područja okolišnih pitanja, socijalnih i kadrovskih pitanja, pitanja u svezi ljudskih prava te borbe protiv korupcije i podmićivanja. Poduzetnici će imati obvezu izraditi nefinancijsko izvješće za financijsku godinu koja počinje 1. siječnja 2017. godine ili tijekom kalendarske godine 2017.
