[vc_row][vc_column width=”1/3″]U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), ocjenjujući prvih godinu dana rada Vlade, pozitivnim ističu provedenu poreznu reformu i rasterećenje gospodarstvenika, no pozivaju da se, uz rješavanje krize u Agrokoru, provedu strukturne reforme jer Hrvatska zaostaje za razvijenim i tranzicijskim članicama EU.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]”Pozitivno je što se Vlada okrenula prema gospodarstvu, nastojeći obuhvatnijom poreznom reformom te mjerama parafiskalnog i administrativnog rasterećenja olakšati poslovanje gospodarstvenika s usmjerenošću na veće uvažavanje potreba malih i srednjih poduzetnika”, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović komentirajući prvih godinu dana rada Vlade.[/vc_column][/vc_row]
Izrazio je zadovoljstvo postignutim rezultatima fiskalne konsolidacije, koja putem smanjenja deficita i duga zemlje utire put poboljšanju kreditnog rejtinga zemlje, a pohvalio je i spremnost Vlade da pravodobno djeluje u sprječavanju aktivacije rizika u gospodarstvu, kao što to čini u slučaju Agrokora.
No, Burilović napominje da bi Vlada s većim entuzijazmom trebala pristupiti provedbi zacrtanih neophodnih promjena i reformi, upozoravajući da gubi fokus s potrebe poticanja izvoznih aktivnosti, što rezultira kašnjenjem ili ograničenom provedbom dijela mjera i aktivnosti zacrtanih u Nacionalnom programu reformi za 2017. godinu.
“Vlada bi trebala nastaviti s osiguravanjem bolje poslovne klime putem daljnjeg poreznog i neporeznog rasterećenja, ubrzanje provedbe potrebnih reformi uz jačanje institucija i administrativnih kapaciteta te nužne strukturne reforme”, ističe prvi čovjek HGK.
Dodaje kako je “Hrvatskoj potrebno brzo stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja i dinamičniji gospodarski rast”.
Predviđena prosječna stopa rasta od 2,6 posto u iduće tri godine nije dovoljna za približavanje prosječnoj razini razvijenosti članica EU, ali niti prosječnoj razini razvijenosti članica EU10 u čiju grupu Hrvatska po svojim karakteristikama pripada, poručuje Burilović.
Hrvatskoj su, kako ističe, potrebne nužne strukturne reforme, pojednostavljenje administrativnih procedura te njihova digitalizacija, nastavak poreznog rasterećenja i u većoj mjeri prihvaćanje prijedloga gospodarstvenika prilikom izrade i donošenja propisa, posebno onih koju uređuju određene gospodarske djelatnosti.
“Mjere koje se donose trebale bi u većoj mjeri uvažiti stavove realnog sektora, kako one ne bi imale tek jednokratni efekt (stanogradnja) ili djelomično pogoršavale postojeće uvjete poslovanja (turizam). Dodatnu bi pozornost trebalo usmjeriti na rješavanje problematike nedostatka radne snage koji opterećuje poslovanje dobrog dijela gospodarskih djelatnosti”, kazao je Burilović.
“Kad podvučemo crtu, možemo biti optimistični. Smjernice su dobre, ali je još potrebno pojačati dinamiku”, zaključio je Burilović.
HUP: Nije realizirano puno obećanja o reformama
U HUP-u, pak, kažu da Vlada u prvih godinu dana mandata nije realizirala puno od svojih obećanja o provođenju reformi i rasterećenju gospodarstva te očekuju da uz rješavanje krize u Agrokoru riješi i od prije poznate probleme.
“Vlada nije realizirala puno od svojih obećanja o provođenju reformi i rasterećenju gospodarstva te stvaranju bolje ulagačke klime. Posebno smo razočarani i nezadovoljni socijalnim dijalogom koji se danas događa na vrlo niskoj razini kvalitete i učinkovitosti”, kazali su u HUP-u upitani za komentar prvih godinu dana rada Vlade.
U HUP-u ističu kako je činjenica da je kriza u Agrokoru bila nešto što Vlada nije očekivala i da se u toj situaciji brzo angažirala i pokušala spriječiti širenje krize i urušavanje značajnog dijela gospodarstva. “Međutim, uz rješavanje te krize očekujemo i rješavanje svih od prije poznatih problema”, poručili su poslodavci.
Napominju i kako gospodarski rast kojem svjedočimo ne smije biti izgovor za neprovođenje promjena i za zadržavanje postojećeg stanja, jer Hrvatska i dalje ozbiljno zaostaje u svom razvoju za razvijenim, kao i tranzicijskim članicama EU.
“Osim porezne reforme, nismo vidjeli značajan pomak u drugim područjima te i dalje čekamo na strukturalne, dubinske reforme obrazovanja, zdravstvenog sustava, javne uprave i dr. koje će jedine omogućiti stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja za hrvatsko gospodarstvo u cjelini”, ističu iz HUP-a.
Napominju i kako poduzetnike najviše zabrinjava činjenica da se zakoni i dalje donose bez pravodobne najave, bez konzultacija s poslodavcima i drugim zainteresiranima, bez prave procjene učinaka. “To smo vidjeli i na primjeru povećanja naknade za obnovljive izvore energije, gdje je cijena struje preko noći narasla i brojna poduzeća i sektore ostavila u nezahvalnoj situaciji, bez mogućnosti adekvatne pripreme na novonastale troškove”, navode iz HUP-a.
Ističu kako i dalje ima prevelik broj parafiskalnih davanja, za koja nisu sigurni u kojoj su mjeri potrebna i koliko se svrhovito i racionalno troše. “Svi ovi nameti i nestabilna, odnosno nepredvidljiva, poslovna klima uvelike utječu na konkurentnost hrvatskog gospodarstva, smanjuju ulagački potencijal zemlje i ne pridonose otvaranju novih tvrtki i otvaranju novih, kvalitetnih radnih mjesta, što nam je kako znamo prijeko potrebno”, zaključuje se u komentaru HUP-a.
Plenković: Najizazovnija godina nakon Domovinskog rata
Premijer Andrej Plenković, podnoseći u srijedu Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu, ustvrdio je kako je njegova Vlada u “jednoj od najizazovnijih godina od Domovinskog rata” spriječila krah koncerna Agrokor i poticala gospodarski rast i zaposlenost, osvrnuo se na Inu, Pelješki most i odnose sa susjedima, te najavio planove za budućnost kao što su ulazak u Schengen i preuzimanja eura. “Odlučili smo se na Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja koji je nadopunio pravnu prazninu koja je postojala… Postupili smo koherentno i zakonito u skladu sa ustavnim ovlastima”, poručio je Plenković u svom obraćanju Saboru.
Važno je da sve institucije u skladu s podjelom vlasti rasvjetle sve okolnosti slučaja. Zna se što je zadaća Vlade kao izvršne vlasti, Sabora kao zakonodavne, te policije, DORH-a i pravosuđa kao sudbene vlasti.
[quote_box name=””]
Novi Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi
Vlada je sa sjednice održane u srijedu, na svoju prvu godišnjicu, u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Cilj toga zakona je zaštita domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana trgovaca, odnosno uređenje tržišta i sankcioniranje nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače.
Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, kazala je kako se zakonskim se prijedlogom uz ostalo predviđa da se trgovcima čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna godišnje, zabrani korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom bili bi i drugi u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda. To znači da bi se zakon odnosio na više od 90 posto subjekata u sektoru trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.
Predloženi zakon na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi stavlja 25 raznih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima da bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje na police, kao i primjerice zabranu prodaje finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji, uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost.
Među najtežim povredama zakona je prodaja proizvoda ispod proizvodne cijene, za što je predviđena kazna od 5 milijuna kuna za pravnu te 2,5 milijuna kuna za fizičku osobu.
“Ne” Mostovom prijedlogu zakona o HNB-u
Na dnevnom redu sjednice Vlade bilo je i očitovanje na izmjene i dopune Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci koje je predložio saborski Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista. U njemu se, uz ostalo, predlagalo da u središnjoj banci osim neovisnog revizora, reviziju može provoditi i Državni ured za reviziju, da HNB Saboru uz godišnje izvješće podnosi i polugodišnju informaciju te da se trajanje mandata članovima Savjeta HNB-a ograniči na najviše na dva šestogodišnja mandata.
Iz Vlade taj zakonski prijedlog ne podržavaju, a ministar financija Zdravko Marić je pojasnio da prijedlog nije u cijelosti uzeo u obzir mišljenje Europske središnje banke (ECB) iz listopada prošle godine, a s obzirom da se Hrvatska kao članica EU u zakonodavnim izmjenama koje se odnose na poslove iz djelokruga ECB-a mora savjetovati s tom institucijom.
Odbijen i prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić je kazao kako će njegovo ministarstvo pripremiti cjelovitije rješenje za ovo područje.
Prihvaćen je, pak, prijedlog izmjena u zakonu o sigurnosti prometa na cestama, koji je predložio koalicijski partner HNS, a odnosi se na obvezu biciklista da nose reflektirajuće prsluke ili drugu opremu na svim, a ne samo javnim cestama.
Među ostalim, Vlada je Caritasu Križevačke eparhije odobrila jednokratnu pomoć donacijom hrane (tjestenine, konzervi, ulja, sira, riže, brašna i sl.) iz robnih zaliha za pomoć ugroženom i siromašnom stanovništvu u vrijednosti 3,7 milijuna kuna, koju će Križevačka eparhija podijeliti i s drugim vjerskim zajednicama.
Gradu Rabu je dana suglasnost za zaduženje kod Privredne banke Zagreb u iznosu od 13 milijuna kuna na deset godina, za financiranje izgradnje Radne zone Mišnjak.
Donesene su i odluke o donošenju urbanističkih planova uređenja državnog značaja Vršna zona i Skijaški kompleks na Medvednici.
[/quote_box]
Otvoreni za raspravu o Agrokoru unutar nekog odbora ili na sjednici Sabora
Podržali smo i razgovor o Agrokoru u Saboru. Premda zakonski okvir vrlo jasno kaže da istražno povjerenstvo prestaje s radom ako nadležna pravosudna tijela pokrenu postupke o pitanjima kojima bi se trebalo baviti, otvoreni smo za raspravu unutar nekog odbora ili na plenarnoj sjednici, rekao je Plenković.
Pohvalio je pozitivne gospodarske pokazatelje. “Hrvatska industrija nastavila je sa stabilnim rastom proizvodnje od 2,6 posto u prvih osam mjeseci, investicije su porasle 4,2 posto u prvoj polovici godine, a u istom razdoblju robni izvoz je porastao usporedno s istim lanjskim razdobljem za 14,5 posto, BDP je u prvoj polovici godine rastao 2,7 posto”, nabrajao je premijer.
Započelo se s pripremama za uvođenje eura kao službene valute od čega, tvrdi, građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke. “Trenutno Hrvatska ispunjava gotovo sve uvjete osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje”, ističe Plenković.
Poreznom reformom, kazao je, porezni je sustav postao jednostavniji i pravedniji. “Paketom 16 zakona smanjeno je ukupno porezno opterećenje dohotka za oko 1,5 milijardi kuna, a dodatnih 560.000 građana oslobođeno plaćanja poreza na dohodak”, dodao je.
Deficit u 2016. smanjen je za 0,8 posto, a po prvi je puta došlo i do smanjenja vanjskog duga. Kada je riječ o europskim fondovima, u zadnje tri godine Hrvatska je ugovorila 2,8 milijardi eura, od čega više od polovice u prvih osam mjeseci prve godine. Pohvalio se i uvođenjem reda u poljoprivredu, gdje se realizira preko milijardu kuna vrijednih projekata.
Jačaju političke snage koje nude jednostavna instant rješenja
Zadaća je Vlade, kaže premijer, i podizanje općih društvenih standarda te transformacija polarizirane društvene klime. “Na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj, rastu površnost i senzcionalizam a takvi se trendovi očituju u jačanju političkih snaga koje nude jednostavna instant rješenja… Jedna od tema koja se pokušava nametnuti kroz brza ali i dokazano neefikasna rješenja je suočavanje s prošlošću”, naglasio je Plenković.
O ideološko-povijesnim temama se, kaže, prečesto govori nekritički i ostrašćeno. “Mi smo odabrali drugi put… Osnovali smo Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje treba izraditi sveobuhvatne mjere koje će doprinjeti suočavanju s prošlošću te izraditi preporuke o dopuštenosti uporabe nedemokratskih simbola”, podsjetio je. Takav sustavan pristup je zahtjevniji, no Vlada ga je prihvatila jer vjeruje da samo tako može napraviti stvarne pomake u suočavanju s prošlošću.
Plenković se osvrnuo i na sustav odgoja i obrazovanja kazavši kako je nastavljeno s obrazovnom reformom, uključujući i reformu kurikula, a cilj je da se nakon završene javne rasprave i recenzije kurikuluma iduće godine krene s pilot projektima kako bi se testirao novi obrazovni sustav.
[quote_box name=””]
Ina i Pelješki most strateški i kompleksni izazovi
Pitanje Ine jedan je od kompleksnih izazova koji su se postavili pred Vladu.
“Donijeli smo stratešku političku odluku o njezinu povratku u vlasništvo države, sa čime smo upoznali mađarske vlasti. Osnovali smo Savjet za pregovore s MOL-om… Neupitno je da s MOL-om imamo nesuglasica ali postoji jasan interes da Ina kao nacionalna i strateški važna naftna kompanija dobro funkcionira, da zadrži sve osobine vertikalno integrirane kompanije”, naglasio je.
Paralelno se, podsjetio je, odvija arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, koji je 2013. pokrenuo Mol, a sva su nadležna tijela gotovo svakodnevno angažirana na tom slučaju. Drugi je, podsjetio je, pokrenula Hrvatska i završio je pravorijekom koji za nas nije povoljan. “Pravorijek održava status quo u upravljanju Inom i mi ga kao država predana vladavini prava poštujemo, no koristeći mogućnosti koje su nam na raspolaganju zatražili smo njegovo poništenje”, rekao je premijer.
Strateški je interes Vlade i prometno povezivanje Hrvatske, a jedan od prioriteta je Pelješki most. “Krajevi mosta grade se isključivo na hrvatskom teritoriju, a most će se nalaziti nad morskim prostorom koji pripada Hrvatskoj, tako da ne možemo prihvatiti određene zahtjeve koji sada žele uvjetovati gradnju mosta s nepovezanim političkim pitanjima. I njih ćemo rješavati, od toga ne bježimo, ali pitanje nastavka gradnje mosta s tim nema veze”, poručio je Plenković.
[/quote_box]
Reforma za djecu roditelja različitih svjetonazora i uvjerenja
“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada, jasno ukorijenjena identitetska pitanja, vrijednosni sustav, hrvatsku povijest, jezik i kulturu… Nastojimo uvažiti i pomiriti različita stajališta, što nije uvijek jednostavno i zahtjeva vremena, ali preduvjet je dugoročnog uspjeha reforme jer se ona odnosi na djecu roditelja različitih svjetonazora i uvjerenja”, poručio je.
U svom je obraćanju višestruko naglašavao problem starenja stanovništva, iseljavanja… Tome njegova Vlada, kaže, od prvog dana pristupa ozbiljno i odgovorno. U tom je smislu povećana financijska potpora roditeljima, 50 posto se subvencioniraju rate kredita za mlade u prve četiri godine…
Govoreći o aspektima hrvatske vanjske politike naglasio je suradnju s BiH, pri čemu je istaknuo važnost osiguranja jednakopravnosti triju konstutitivnih naroda.
“U odnosima sa Srbijom imamo otvorena pitanja iz vremena osamostaljenje i agresije na Hrvatsku, što uključuje pitanje nestalih, kulturnih dobara i regionalne jurisdikcije srbijanskog zakona. Ne prihvaćamo krivotvorenje povijesne istine. Hrvatska ne da na Domovinski rat jednako kao što hrvatski branitelji nisu dali na Hrvatsku 90-tih”, poručio je.
Poziv slovenskom premijeru u Zagreb
Osvrnuvši se na neriješena granična pitanja sa Slovenijom ponovio je kako Hrvatsku odluka Arbitražnog suda ne obvezuje i neće je primijeniti.
Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb. “Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami”, zaključio je premijer.
Plenković je poručio kako Vlada želi osigurati dostojanstvo hrvatskih branitelja i njegovati uspomenu na njihovu žrtvu i pobjedu u Domovinskom ratu, zbog čega je izradila novi, sveobuhvatni Zakon.
Naglasio je da od rujna 37.000 hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata prima deset posto veće mirovine, te da se kontinuirano stambeno zbrinjava i skrbi o njihovu zdravlju.
Istaknuo je kako je nakon 15 godina usvojena nova Strategija nacionalne sigurnosti, te da je nakon šest godina pada povećan obrambeni proračun.
Veće ulaganje u sigurnost, borbeni avioni do kraja godine
Pojasnio je da suvremene ugroze zahtijevaju veće ulaganje u sigurnost, bez koje nema ni gospodarskog rasta. Poručio je da modernizacijom vojnih snaga raste i naš kredibilitet kao saveznika u NATO-u, zbog čega se Vlada odlučila za nabavu višenamjenskih borbenih aviona do kraja godine.
Uz povratak postrojbe Oružanih snaga u Sinj, najavio je dolazak HV-a u Vukovar, a sljedeće godine i u Ploče, te povratak Puma u Varaždin.
Plenković je ustvrdio da je hrvatska obrambena industrija generator razvoja i promotor vrhunskih hrvatskih proizvoda te dodao da Vlada povećava standard života, rada i obuke pripadnika Oružanih snaga.
Uz zahvalu HV-u za doprinos u borbi s nedavnim požarima i polavama, premijer je pohvalio i vatrogasne postrojbe koje je Vlada nagradila sa 7,6 milijuna kuna.
Kao važan dio domovinske sigurnosti naveo je i policiju, koja se modernizira i profesionalizira, dok se upravni poslovi, poput izdavanja dokumenata, pojednostavljuju.
Tako se sada, naglasio je premijer, kroz sustav e-građani može zatražiti vozačka dozvala, bez dolaska na šaltere. Veliki dio MUP-ova posla odnosi se na ispunjavanje kriterija za ulazakau Schengenski prostor, što je strateški nacionalni cilj, ustvrdio je premijer, dodavši kako Vlada želi tijekom 2018. godine dosegnuti tehničku spremnost za ulazak u jedinstveni europski prostor, kako bismo već 2019. ušli u Schengen.
Zdravko Marić zadovoljan Vladom
Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je izjavio kako je zadovoljan radom Vlade u prvih godinu dana jer gospodarstvo stabilno raste, dok se javni dug smanjuje drugu godinu zaredom, a osvrnuo se i na razvoj situacije oko Agrokora.
Na polju javnih financija drugu godinu zaredom smanjuje se javni dug, kazao je uoči sjednice Vlade ministar Marić, koji je proteklih dana bio u Washingtonu i New Yorku te se sastao s vodećim ljudima međunardnih institucija i investitorima koji su, kaže, takva kretanja prepoznali.
“Gospodarstvo je također drugu godinu zaredom u stabilnoj stopi rasta”, rekao je Marić koji je izrazio zadovoljstvo i poreznom reformom, koja je startala početkom godini i da je, s obzirom na 2,5 milijardi kuna rasterećenja gospodarstva i građana, to bio potez u pravom smjeru.
Ministre treba ocjenjivati po rezultatima
Novinari su Marića pitali i o slučaju Agrokor te ima li povjerenje premijera.
“Od prvog dana svjestan sam svoje odgovornosti i svoje uloge kao ministra financija. Prošli smo dobrim dijelom cijelu tu tematiku prije pet, šest mjeseci i prilikom one rasprave u Saboru o povjerenju meni kao ministru financija. Mislim da sam i tada argumentima časno i dostojanstveno branio ne samo sebe nego i funkciju i poziciju ministra financija. Iznosio sam argumente zbog kojih smatram da su sve te optužbe bile neutemeljene i u konačnici to se i pokazalo”, rekao je.
Dodao je i kako smatra da njega i svakog drugog ministra treba ocjenjivati po rezultatima i mjerama koje su poduzeli, a ne samo gdje su proveli karijeru.
“Radio sam u Agrokoru i puno sam puta objasnio koja je bila moja uloga, što sam konkretno radio. Ali sam isto tako puno puta rekao i mislim da je to puno relevantnije, što sam činio i radio od kada sam postao ministar financija”, kazao je Marić.
Na novinarski upit kako je puno njegovih bivših kolega uhićeno vezano uz slučaj Agrokora, Marić je rekao kako ne bi želio puno ulaziti u komentare tih procesa.
“Poznajem ljude jako dobro, radili smo skupa, poznajem i njihove obitelji. Iz perspektive obitelji mogu reći, s obzirom da znam i na vlastitom primjeru, da to ni u kakvom slučaju nije jednostavno i nadam se da če imati i mentalne i fizičke snage sve skupa prebroditi”, kazao je.
Upitan misli li da je uteg Vladi, s obzirom da se opet javljaju optužbe na njegov račun u vezi Agrokora, odgovorio je kako sama ta spoznaja nije ugodna.
“Sama ta spoznaja, razmišljati o tome kada netko kaže da sam uteg Vladi u funkcioniranju države, nije sama po sebi ugodna. Međutim, opet napominjem kako mi se imputiraju neke stvari koje stvarno ne stoje i cijelo vrijeme se gleda samo isključivo moja prošlost, koja i nije dvojbena. Ja ne vidim u čemu je problem da sam u dijelu svoje karijere radio u najvećoj privatnoj kompaniji u Hrvatskoj. Ali ponavljam da me se treba promatrati prema rezultatima i mjerama koje činim kao ministar”, rekao je.
Osvrnuo se ponovo i na kredit koji je HBOR lani odobrio Agrokoru, ističući kako je taj kredit, ako se gleda cijela kapitalna struktura Agrokora, jedan od rijetkih, ako ne i jedini dio duga koji ima instrumente osiguranja. HBOR je odradio proceduru i određene stvari su poštovane, pojasnio je Marić.
Podsjetio je i kako mu se spočitavalo ukidanje poreznog USKOK-a. Godinu dana je, kaže, tvrdio kako mu niti u jednom scenariju tako nešto nije bilo ni na pameti, već suprotno i mišljenja je kako se sada pokazuje da je to bio pravi potez.
“Jasno sam rekao da takvu jednu ustrojstvenu jedinicu ne treba držati pri kabinetu ministra, ona treba biti neovisna zajedno sa svojom Poreznom upravom kojoj pripada i treba stvoriti uvjete i preduvjete da može funkcionirati i treba maknuti bilo kakav politički utjecaj s nje”, kazao je Marić.
Na pitanje je li mu išta bilo sumnjivo dok je bio u Agrokoru s obzirom na sve što se sada saznaje, a i s obzirom na izjavu guvernera HNB-a Borisa Vujčića kako su svi sve znali, ponovio je kako je njegova uloga i sama odgovornost u Agrokoru bila u odnosima s investitorima, odnosno sa rejting agencijama.
“Nisam bio nadležan za bilo kakve poslove sastavljanja financijskih izvještaja, a kamoli njihovo revidiranje”, rekao je.
