[vc_row][vc_column width=”1/3″]Europska komisija[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Hrvatska ekonomija doživljava oštar pad tijekom 2020. zbog socioekonomskih posljedica epidemije koronavirusa. BDP će u 2020. pasti za 9,7 %. Do djelomičnog oporavka doći će tijekom 2021. kada Komisija predviđa rast od 5,7%, ali razina kakva je bila prije koronakrize ne očekuje se prije 2022. Hrvatsku čeka neizvjestan i neravnomjeran oporavak.[/vc_column][/vc_row]
Epidemija koronavirusa u prvom valu utjecala je i utječe na oštar gospodarski pad u Hrvatskoj. U prvom kvartalu kada je došlo do naglog prekida u lancu nabave i potrošnje BDP je pao za 1,3%. U sljedeća 2 mjeseca mirovanja i opće izolacije BDP je pao za rekordnih 14,9%. Domaća potrošnja se smanjila, kućanstva su zaustavila potrošnju, biznisi odgađali investicijske odluke, stoji u izvješću o Europske Komisije o Hrvatskoj. Ograničenja kretanja i putovanja gušila su turizam.
Vladine mjere pomoći za plaće zaposlenih direktno su utjecale na to da pad BDP-a bude 3% manji, pa Komisija za 2020. predviđa ukupni pad od 9,7%. Prema svim pokazateljima nakon travnja došlo je polaganog oživljavanja kako su slabile mjere društvene izolacije.
Ipak, Hrvatsku čeka neizvjestan i neravnomjeran gospodarski oporavak, stoji u dokumentu. Potrošnja po kućanstvima mogla bi se oporavljati u drugoj polovici 2020. i to će biti glavni pokretač gospodarskog oporavka. Osobnoj potrošnji i potrošnji po kućanstvima trenutno na ruku ide niska inflacija i štednja koju su građani ostvarili tijekom perioda zatvaranja. No zbog rasta nezaposlenosti to neće dugo trajati. Nezaposlenost u 2020. iznosi 7,7%. Sezonsko zapošljavanje je također smanjeno zbog slabe turističke sezone. Opravak tržišta rada će biti spor i EK ne očekuje da će zapošljavanje dostići pretkriznu razinu prije kraja 2022.
Realizacija projekta povezanih s fondovima Europske unije, uključujući i obnovu nakon potresa u Zagrebu, pogodovat će investicijskoj klimi. Privatna ulaganja imat će koristi od tih povoljnih financijskih uvjeta i mjerama za održavanje likvidnosti.
Trgovina i turizam oporavljat će se polaganije. Robna trgovina ovisit će o ritmu oporavka glavnih hrvatskih trgovinskih partera , ali turizam bi mogao još neko vrijeme ostati pod jačim pritiskom zbog ograničavanja putovanja, prekidima u avionskom prometu i promijeni ponašanja samih turista koji se zbog krize u sve većem broju odlučuju za domaći turizam. I državna blagajna punila se slabije i zbog pada ekonomskih aktivnosti i zbog velikih mjera pomoći koje je Vlada uvela kako bi zaštitila radna mjesta i plaće i zbog financiranja državnog deficita, pa je javni dug države skočio na 86,6% BDP-a. Polagano smanjivanje državnog duga očekuje se kroz naredne 2 godine.
[quote_box name=””]
Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su kompromis o tome da se korištenje europskih fondova uvjetuje vladavinom prava, što je dosad bila jedna od ključnih zapreka za dogovor o sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak.
– Dogovor postignut. Postigli smo kompromis o vladavini prava. Iako nije sve onako kako bismo mi htjeli, ipak je puno bolje od ranijeg prijedloga njemačkog predsjedništva, objavio je na Twitteru njemački zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Daniel Freund, koji je član pregovaračkog tima Parlamenta.
Taj preliminarni dogovor trebaju još potvrditi obje strane i Vijeće te Parlament. Pitanje uvjetovanosti vladavinom prava jedno je od najtežih u pregovorima između dvaju zakonodavnih tijela, Vijeća i Parlamenta o sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU-a. Parlament je tražio učinkovit mehanizam koji bi omogućio suspenziju europskih fondova onim državama članicama koje ne poštuju temeljna prava. Vijeće je s druge strane inzistiralo na tome da takav mehanizam bude ograničen samo na zaštitu financijskih interesa Unije.
Pojedinosti dogovora uskoro bi trebale biti objavljene. Dogovor bi trebao olakšati i pregovore o uredbi i VFO-u i vlastitim proračunskim sredstvima. Novi krug pregovora o tome očekuje se sljedeći tjedan. Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u srpnju politički dogovor o novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. u vrijednosti 1074 milijarde eura i planu za oporavak od 750 milijardi eura, od čega je 390 milijarde bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to preko 1800 milijardi eura.
Da bi se taj politički dogovor mogao početi provoditi, potrebno je obaviti zakonodavni postupak, što je posao Vijeća i Europskog parlamenta. Parlament traži veća sredstva za 15 ključnih europskih programa, što zemlje članice odbijaju jer bi to značilo ponovno otvaranje paketa koji je teškom mukom dogovoren u srpnju nakon samita koja je trajao četiri dana i četiri noći.
[/quote_box]
Gospodarstvo eurozone stagniralo je u listopadu, zakočeno snažnim padom aktivnosti u uslužnom sektoru koji je neutralizirao oporavak industrije, pokazalo je u srijedu mjesečno izvješće londonske tvrtke Markit.
Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone iznosio je u listopadu 50 bodova i manji je za 0,4 boda u usporedbi s rujnom, utvrdio je Markit, povisivši procjenu njegove vrijednosti za 3,1 bod.
Vrijednost od 50 bodova signalizira stagnaciju aktivnosti. Oporavak je stao u listopadu zbog pojačanih mjera ograničenja kojima vlade nastoje zaustaviti drugi val zaraze Covidom-19, objasnio je glavni ekonomist Markita Chris Williamson. Mjere su posebno teško pogodile uslužne tvrtke okrenute potrošačima, ističu u Markitu, izdvajajući ugostiteljstvo, a njihov je pad neutralizirao najsnažniji oporavak industrije u dvije i pol godine.
Nove su narudžbe pale prvi puta u četiri mjeseca, budući da je urušena potražnja za uslugama nadjačala snažan oporavak narudžbi u industriji, ističu u Markitu, dodajući da je jedina svijetla točka rast izvoza. Među zemljama eurozone obuhvaćenim istraživanjem, samo je Njemačka bilježila rast aktivnosti, najsnažniji u tri godine,, a Španjolska je predvodila skupinu s najizrazitijim padom. Aktivnosti su smanjene i u Francuskoj, te, blago, i u Italiji.
Iako ekonomski trendovi u zemljama obuhvaćenim istraživanjem pokazuju sve izrazitije znakove polarizacije, izgledi za svaku od njih priilično su mračni, ističe Williamson. „S obzirom na postrožene mjere zatvaranja, sve je teže zamisliti da bi gospodarstvo eurozone moglo izbjeći opetovani pad aktivnosti”, rekao je Williamson.
Poslovni čelnici još su uvijek većinom optimisti, iako je dobro raspoloženje zbog drugog vala zaraze koronavirusom potonulo na najnižu razinu od svibnja, utvrdila je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.