[vc_row][vc_column width=”1/3″]Boris Vujčić[/vc_column][vc_column width=”2/3″] dok hrvatski makroekonomski pokazatelju upućuju na nastavak pozitivnih kretanja u gospodarstvu, to nije dovoljno za dostizanje razine razvoja starih članica Europske unije (EU), nego je potrebno provoditi strukturne reforme radi ubrzanja procesa konvergencije, istaknuo je u četvrtak guverner Hrvatske narodne banke (HNB) na znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatskog novčanog tržišta.[/vc_column][/vc_row] I
Kako bi se ostvarile više stope rasta s ciljem ubrzanja procesa konvergencije, nužno je provoditi strukturne reforme, na što ukazuju i međunarodni pokazatelji kvalitete upravljanja i poslovnog okruženja, poručio je Vujčić, napomenuvši da ima prostora poboljšati primjenu specifičnih preporuka od strane Europske komisije provedbom nacionalnog programa reformi.
Vujčić smatra da poslovna klima u nas i dalje nije dovoljno dobra, da postoji puno prostora za poboljšanje kvalitete institucija i općenito poslovnog okruženja.
Govoreći o vanjskom okruženju, Vujčić je napomenuo da rastu neizvjesnosti na međunarodnim financijskim tržištima te da je potkraj prošle godine bilo jasno da se pojačavaju negativni rizici. Stoga je, kaže, prognoza rasta za ovu godinu bila revidirana naniže. “Prema našim procjenama, utjecaj ekstremnih šokova na hrvatski BDP je 60 posto, a kako su redvidirane stope rasta oko nas, tako smo i mi išli (na procjenu rasta) s 2,7 na 2,5 posto”, rekao je Vujčić.
Vujčić dalje ističe da je se u prvom tromjesečju 2019. u Hrvatskoj vide naznake nastavka gospodarskog rasta, nakon stagnacije u 2018. “Imamo snažan rast industrijske proizvodnje, nastavak rasta izvoza, snažan rast osobne potrošnje i izuzetno brz rast građevinarstva”, naveo je dodavši da je teško reći kako će rizici utjecati na gospodarsku situaciju.
Nadalje, potrošački optimizam i dalje je na povijesnom maksimumu te se nastavlja rast prometa od trgovine na malo i intenziviranje građevinske djelatnosti. Nastavljaju se i povoljna kretanja na tržištu rada, ali je poslodavcima sve teže naći radnu snagu, kaže Vujčić, dodajući da će se taj problem nastaviti. Inflacija za sada ostaje pod kontrolom, ocjenjuje guverner, na otprilike 1 do 1,1 posto, što je rezultat smanjenja godišnjeg rasta energije i hrane.
I dok izvoz u prvom kvartalu snažno raste, prati ga i snažan rast uvoza, pa se mijenja struktura rasta, napominje. Naime, ranije je izvoz bio glavni pokretač gospodarskog rasta, a sada glavni nositelj rasta postaje potrošnja, a zbog toga raste i uvoz, naveo je. Vujčić očekuje potpuno smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance te i dalje značajne aprecijacijske pritiske na kunu.
HNB provodi ekspanzivnu monetarnu politiku i održava iznimno visoku likvidnost domaćeg financijskog tržišta. Razina međunarodnih pričuva je visoka, što je garancija stabilnosti ulaska u EU zonu, navodi Vujčić te ističe i nastavak trenda povoljnih uvjeta financiranja i rasta plasmana poduzećima i stanovništvu. Pokretač kreditiranja kod poduzeća je turizam, a stanovništva gotovinski nenamjenski krediti, kaže Vujčić. “Unatoč aktivaciji brodograđevnih jamstava, koji su ustvari stari gubici, i u 2018. je ostvaren suficit opće države;” rekao je Vujčić, dodavši da u slučaju gospodarskog usporavanja postoji značajni fiskalni prostor, kojeg će trebati koristiti u slučaju recesije.
Otpornost hrvatskog bankovnog sustava je i dalje na razmjerno visokoj razini, a izloženost banaka rizicima nastavlja se smanjivati uz očuvanje visokih razina zaštitnih slojeva kapitala i likvidnosti.Po riječima guvernera, koncentracija bankovnog sustava se znatno povećala spajanjem dvije sistemski važne banke (Splitske i OTP banke) te daljnje povećanje koncentracije ne bi bilo dobro. Govoreći o tome kako ubrzati proces realne konvergencije u Hrvatskoj, Vujčić ističe da su za brži rast produktivnosti ključne investicije.
[quote_box name=””]
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u četvrtak da su u prva tri mjeseca ove godine porezni prihodi porasli za 3,3 posto, dok su rashodi skočili za oko šest posto, pri čemu napominje da je nešto veća stopa rasta rashoda u odnosu na prihode uobičajena za to doba godine.
Kako je izvijestio na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade, prihodi od PDV-a i poreza na dobit porasli su 3,3 posto, a trošarine su rasle i nešto “jače”. Marić ističe kako ga posebno raduje stavka doprinosa za mirovinsko osiguranje, na kojoj je ostvareno povećanje prihoda veće od pet posto.
Kada je pak riječ o rashodima, oni su porasli za oko šest posto, pri čemu Marić napominje da je prvo tromjesečje svake godine u proračunskom smislu ‘najlošije’ razdoblje. Kako pojašnjava, prihodi su, kada se uspoređuju sva četiri godišnja tromjesečja, najslabiji, dok s druge strane značajnije rastu neki rashodi, primjerice vezani za subvencije u poljoprivredi, koji su pojačani u prvoj polovini godine, pa tako i u prvom tromjesečju, u kontekstu i pripreme sjetve.
Također, napominje Marić, kada je riječ o uplatama u proračun EU, svaki mjesec se uplaćuje jedna dvanaestina, no Komisija ima mogućnost pozvati članice na raniju i jaču uplatu sredstava, što se događa i ove godine, pri čemu ministar financija dodaje da se ne radi o ničem neuobičajenom. “Sve je u skladu s očekivanjima, nema nikakvih dodatnih izvanrednih okolnosti”, ustvrdio je Marić.
Podsjetio je da je u prva dva mjeseca plaćeno dodatnih gotovo 600 milijuna kuna protestiranih jamstava za Uljanik Grupu, najavljuje se i protest jamstava po pitanju nekih drugih brodova, a Marić očekuje da će to dogoditi u tjednima koji slijede, dok se posebno prati i situacija oko jamstava za jaružalo koje Uljanik gradi za belgijski Jan De Nul.
Odgovarajući na upit novinara o izgledima za smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, Marić je podsjetio kako je zakonom propisano to smanjenje opće stope PDV-a od 1. siječnja 2020. godine. “Mi smo to u zakon uključili i to je izglasano od strane Hrvatskog sabora da se 1. siječnja 2020. opća stopa smanjuje sa 25 na 24 posto. To u zakonu tako i dalje stoji. Kao što je bio prethodni slučaj proteklih godina, danas je još uvijek rano za ikakvu najavu ili bilo što govoriti, ali možete očekivati da će Ministarstvo financija kao prvo, a potom i Vlada, uzeti cjelokupni porezni sustav, sve efekte koji su do sada polučeni, što je dobro, što eventualno nije i sukladno fiskalnim mogućnostima vidjeti je li postoji prostor i u kojem smjeru ići za dalje”, rekao je Marić, napominjući i kako izmjene poreznog sustava, poglavito tako velike, u pravilu stupaju na snagu s početkom kalendarske godine.
Ministar financija nije želio komentirati ideju bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog da bi se Uljaniku moglo pomoći tiskanjem novca rekavši da je to pitanje za središnju banku.
Današnji Novi list u tekstu “Rohatinski: Ciljanim tiskanjem novca Vlada i HNB mogu pomoći brodogradnji” prenosi kako je bivši guverner rekao kako “možemo voditi i aktivnu monetarnu politiku i sačuvati brodogradnju bez obzira što nam govore da izvana stižu signali da to nije tako”. Rohatinski je, odgovarajući na pitanje novinara, potvrdio da je aktivna monetarna politika, odnosno štampanje novca koji bi trebalo usmjeriti u gospodarstvo, recept kojim se može pomoći i brodogradnji, prenosi riječki dnevni list.
U tekstu također prenosi i reakciju aktualnog guvernera Borisa Vujčića, koji kaže kako je najbolje da Rohatinski objasni kako bi to izveo, a iznosi i podatak kako u sustavu trenutno imamo viškove likvidnosti od 36 milijardi kuna.
[/quote_box]
