Analiza DZS-a
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom tromjesečju prošle godine, sedmi kvartal zaredom, no rast je usporen na četiri posto, dok je u cijeloj 2022. BDP porastao za 6,3 posto.
DZS je u utorak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 5,2 posto, no to je već sedmi kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.
Rast BDP-a u četvrtom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, sporije u odnosu na 5,6-postotni rast u prethodnom tromjesečju.
Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 14,2 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je taj rast bio 23,3 posto. Pritom je izvoz roba porastao 13,4 posto, a usluga 13,9 posto.
Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 14,6 posto, također znatno sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je porastao za 30,5 posto. Pritom je uvoz roba porastao za 16, a usluga za 7,8 posto.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 9,6 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 8 posto.
Porasla je i državna potrošnja, za 6,8 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 1,3 posto.
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u četvrtom tromjesečju poraslo 4,2 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 0,9 posto.
Rast na godišnjoj razini brži je u odnosu na prosjek u Europskoj uniji, dok je na kvartalnoj razini ispod prosjeka.
Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo na kvartalnoj te poraslo 1,8 posto na godišnjoj razini.
U cijeloj protekloj godini, po podacima DZS-a, hrvatsko gospodarstvo poraslo je za 6,3 posto.
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja navodi kako je spomenuti rast pokazao da industrijska proizvodnja nije i cijela ekonomija.
Podsjeća da je industrijska proizvodnja pala za 3,7 posto (prerađivačka tri posto) na godišnjoj razini u četvrtom kvartalu.
“To je potpuno u skladu s europskim i globalnim kretanjima koje pratimo. Međutim, građevinarstvo te informacije i komunikacije, dva sektora koja su tijekom pandemije dobro poslovala, rasla su 2,9 posto odnosno 10,5 posto na godišnjoj razini u četvrtom kvartalu 2022. Spomenuli smo pandemiju jer želimo ukazati da su stope rasta ostvarene unatoč visokoj bazi – nije naime riječ o visokim stopama rasta zbog osjetnog pada aktivnosti u prethodnom razdoblju”, ističu iz HGK.
Osobna je potrošnja u zadnjem kvartalu rasla samo 1,3 posto na godišnjoj razini. Utjecaj visoke inflacije na raspoložive dohotke, analizira Šaravanja, konačno se vidi u statistici BDP-a. Spomenuto građevinarstvo doprinijelo je rastu investicija od 9,6 posto.
Naglašava da je lani bila izražena kreditna aktivnost u sektoru poduzeća, krediti domaćih banaka rasli su 2,4 milijardi eura (20,7 posto), od čega 850 milijuna eura (18.1 posto) samo za investicije.
Po njemu, premda kvartalni rast od 0,9 posto signalizira da je ekonomija ušla solidnim tempom u 2023. godinu, u HGK ostaju pri stavu da će ovu godinu karakterizirati osjetno usporavanje rasta. Vagani prosjek prognoza za rast BDP-a koje prate na “HGK Pulsu” iznosi 1,1 posto.
“Cjenovni šokovi (energenti, sirovine i hrana) ne samo da odgovorni za većinu inflacije koju proživljavamo i stoga pad raspoloživih dohodaka, već su povećali iznos uvoza. Inozemno okruženje je iznimno nepredvidivo. Sve više glasina da bi SAD uveo dodatna ograničenja na poslovanje s Kinom negativno bi utjecale na globalnu robnu razmjenu za koju su MMF i OECD već od ranije prognozirali vrlo skroman rast od samo 2,5 do tri posto ove godine”, kaže se u komentaru HGK.
Prema HGK, tržište rada bit će ključno u određivanju kretanja BDP-a ove godine: bude li zaposlenost ostala blizu prosječnih razina iz 2022. godine, pritisak na rast plaća zbog nedostatka radne snage trebao bi podržati osobno potrošnju.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je kao “sjajne” ocijenio podatke o rastu BDP-a u 2022. i posljednjem lanjskom kvartalu, s obzirom da je prošlu godinu obilježio rast inflatornih pritisaka te energetska i prehrambena kriza.
Na pitanje novinara je li to usporavanje najava nekih lošijih trendova, Plenković je odgovorio da bi stvari postavio sasvim drugačije.
“Ja bih postavio stvari da nam je rast BDP-a u godini najvećih tektonskih poremećaja i kriza, energetske i prehrambene, kao i inflatornih pritisaka, iznosio 6,3 posto, što je prema dostupnim podacima četvrti (najveći) rast među članicama EU-a. To je po meni sjajno. Sjajan je i četvrti kvartal s rastom od četiri posto”, izjavio je Plenković u Pitvama u općini Jelsa na otoku Hvaru, gdje je sudjelovao na svečanosti otvorenja Vinogradarskog muzeja.
U investicijama, ali i ostalim sastavnicama BDP-a, vide se važni iskoraci, dodao je Plenković.
Podsjetio je da su lani ostvareni strateški ciljevi poput ulaska u europodručje i šengenski prostor, a pomoglo se i građanima i gospodarstvu s paketima vrijednosti 3,6 milijardi eura, koji su uključivali i regulaciju cijena struje, plina i naftnih derivata.
“Kad se taj kumulativni efekt zbroji, onda dođemo do toga da nam je rast 6,3 posto”, istaknuo je Plenković.
Izjavio je i da nije novost da globalna ekonomija usporava, međutim usporava manje no što se prvotno mislilo.
Predsjednik Vlade očekuje i da će ova turistička sezona biti sjajna, dodajući kako je resorna ministrica Nikolina Brnjac jučer izvijestila da je na prošlotjednom velikom turističkom sajmu u Münchenu zabilježen “enorman, gotovo veći nego ikada” interes za Hrvatskom.
“Sigurno ćemo iskoristiti činjenicu da je naša valuta euro, da zbog šengenskog prostora nema više barijera na granicama i da će rast biti bolji nego što ga predviđamo i mi sami, ali i međunarodne financijske institucije ili organizacije”, ocijenio je Plenković.
Naime, Vlada je projicirala rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 0,7 posto.
