Hrvatsko gospodarstvo poraslo 2.8 posto

RBA analize

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, osmi kvartal zaredom, no rast je usporen na 2,8 posto na godišnjoj razini. DZS je u ponedjeljak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 3,5 posto, no to je već osmi kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

“U skladu s našim očekivanjima, gospodarstvo Hrvatske nastavilo je s usporavanjem godišnjih stopa rasta u prvom tromjesečju 2023., iako je taj rast bio snažniji od naših očekivanja”, istaknuli su analitičari Raiffeisenbank Austrie u svom osvrtu na najnvije podatke DZS-a o BDP-u. U RBA su procjenjivali stopu rasta BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto za prvo tromjesečje.

Rast BDP-a u prvom tromjesečju zahvaljuje se rastu gotovo svih sastavnica BDP-a, posebice bruto investicija u fiksni kapital i izvoza roba i usluga.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, nešto brže u odnosu na 1,3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 4,8 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je taj rast bio 14,2 posto. Pritom je izvoz roba porastao 1,5 posto, a usluga 9,1 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 0,8 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu porastao za 14,6 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 1,5, dok je uvoz usluga porastao za 3,5 posto.

“I u prvom tromjesečju godišnji rast bio je široko rasprostranjen s realnim rastom svih sastavnica BDP-a, izuzev uvoza roba i usluga, gdje je zabilježena blaga godišnja stopa pada od 0,8 posto kao rezultat pada uvoza roba za 1,5 posto, dok je uvoz usluga bio viši za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. S druge strane, nastavljen je rast izvoza roba i usluga, što je značajno sporija dinamika u odnosu na zadnje tromjesečje 2022., kao posljedica i visoke baze. Ipak, rast izvoza usluga za 9,1 posto godišnje ohrabruje naša očekivanja o još jednoj iznimno uspješnoj turističkoj sezoni. Posljedično, doprinos neto inozemne potražnje u prvom je tromjesečju bio pozitivan”, navode iz RBA.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 3,9 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 9,6 posto. Nastavak rasta tih investicija peto tromjesečje za redom sigurno je i rezultat uspješnijeg korištenja EU novca, napominju iz RBA.

Porasla je i državna potrošnja, za 2,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 7,6 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo 2,6 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 1,4 posto.

Rast domaćeg gospodarstva brži je u odnosu na prosjek u EU.

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,2 posto na kvartalnoj te 1,2 posto na godišnjoj razini.

Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, Hrvatska je u prvom tromjesečju u odnosu na tromjesečje ranije uz Poljsku (rast BDPa za 3,9 posto) predvodnik rasta. U ostalim zemljama u okruženju rast je bio umjereniji, BDP Slovenije porastao je za 0,6 posto, Bugarske 0,4, Slovačke 0,2, Češke i Rumunjske za 0,1 posto, dok je Mađarska zabilježila tromjesečni pad gospodarstva za 0,2 posto, navode iz RBA.

“Prognoza rasta BDP-a za 2023. izložena je pozitivnim rizicima. Naime, okruženje se pokazalo otpornijim, euro područje je za sada izbjeglo recesiju, investicije tek očekuje snažniji zamašnjak uslijed povlačenja europskih sredstava, a ostajemo vrlo optimistični glede ovogodišnjih turističkih rezultata. Uz to, snažno tržište rada i rast plaća umanjuje negativne učinke još uvijek razmjerno jake inflacije”, ocjenjuju analitičari RBA.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u ponedjeljak su u komentaru podataka o rastu BDP-a u prvom kvartalu, ocijenili kako je riječ o solidnom rastu ekonomije pod okriljem Schengena i eura.

Na godišnjoj je razini BDP u prvom kvartalu 2023. rastao 2,8 posto uz umjeren rast svih ključnih elemenata te blagi realan pad uvoza. Još važnije, u odnosu na prethodni kvartal ekonomija je rasla 1,4 posto, što predstavlja solidnu stopu rasta, kaže se u komentaru glavnog ekonomista HGK-a Gorana Šaravanje. Osobna potrošnja, kako je naveo, rasla je po stopi od 1,4 posto godišnje, neznatno brže od stope ostvarene u zadnjem kvartalu 2022. godine.

Nakon rasta od 7,6 posto godišnje u zadnjem kvartalu 2022., rast državne potrošnje u prvom kvartalu 2023. bio je znatno sporiji (2,2 posto), dok je investicijska aktivnost zabilježila rast od 3,9 posto godišnje (9,6 posto u 4. kvartalu 2022.).

Rast izvoza usluga od 9,1 posto godišnje, čini se, potvrđuje vrlo dobar početak godine u turizmu, kazao je Šaravanja napominjući kako će se znati točno koliko dobar krajem lipnja kada HNB objavi podatke o platnoj bilanci u prvom kvartalu.

Iz današnje perspektive, ovo bi bili prvi makroekonomski podaci koje možemo povezati s ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor i euro područje, istaknuo je Šaravanja. Izvoz roba, kako je naveo, rastao je 1,5 posto godišnje, dok je uvoz roba i usluga čak pao 0,8 posto godišnje.

Kako su ovo realni pokazatelji (gdje je utjecaj cijena isključen) dalo bi se također zaključiti da pad uvoza nagovješćuje sporiji rast u nadolazećim kvartalima, pogotovo kada se zna da je Njemačka u službenoj recesiji, kazao je Šaravanja te dodao kako će tu globalna ekonomska kretanja igrati vrlu važnu ulogu.

Šaravanja u komentaru navodi i kako je danas je objavljena i industrijska proizvodnja koja je u travnju pala za 3,5 posto godišnje (nakon pada od-0,8 posto godišnje u ožujku).

Hrvatski se industrijski sektor tako u potpunosti uklapa u sivilo industrijske proizvodnje na globalnoj razini, kazao je.

Navodi i kako je današnja objava potvrdila ispravnost recentnih revizija rasta BDP-a prema dva posto u Hrvatskoj, koje HGK prati u rubrici HGK Konsenzus.

Poteškoće u industrijskom sektoru na globalnoj razini su najveća prijetnja tim prognozama. Ipak mislimo da je vjerojatnije da će se prognoze za rast ove godine revidirati prema gore, prvenstveno, ali ne jedino, pod utjecajem turizma. Sve u svemu, solidan rast ekonomije u prvom kvartalu pod okriljem Schengena i eura, komentirao je Šaravanja.

You may also like