[vc_row][vc_column width=”1/3″]Crna očekivanja MMF-a[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Hrvatsko gospodarstvo smanjit će se u 2020. godini devet posto, najviše u skupini europskih gospodarstava u nastajanju, pokazuju najnovije procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za svjetsko gospodarstvo, objavljene u utorak.[/vc_column][/vc_row]
Pandemija koronavirusa snažno utječe na gospodarske aktivnosti, pokazuju najnovije procjene MMF-a, odražavajući posljedice karantene i drugih oštrih mjera kojima vlade širom svijeta nastoje zauzati širenje nepoznatog, visoko zaraznog virusa. Hrvatski bi BDP prema najnovijim MMF-ovim procjenama trebao ove godine pasti devet posto. Usporedbe radi, u prognozama iz jeseni prošle godine, prije izbijanja epidemije, MMF je za Hrvatsku predviđao rast aktivnosti u 2020. za 2,7 posto.
U idućoj godini trebao bi uslijediti oporavak, uz procijenjenu stopu rasta od 4,9 posto. Međunarodni je zajmodavac također snizio procjenu rasta u 2019. godini za 0,1 postotni bod, na 2,9 posto.
MMF sada očekuje znatno višu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini, od 11,5 posto, nasuprot jesenjoj procjeni od osam posto.U 2019. je iznosila 7,8 posto, čime je MMF snizio procjenu iz prošlogodišnjeg listopada za 1,2 postotna boda. U 2021. trebala bi ponovo pasti, na osam posto.
MMF također Hrvatskoj predviđa manjak na tekućem računu platne bilance iskazan udjelom u BDP-u od četiri posto u ovoj godini, dok su u jesenjim prognozama prognozirali višak od jedan posto.
Manjak predviđaju i u 2021., od 1,5 posto. Procjena rasta potrošačkih cijena u ovoj godini podignuta je za 0,1 postotni bod, na 1,3 posto. U 2021. cijene bi trebale rasti gotovo nepromijenjenim tempom, za 1,2 posto.
Prošle su godine prema MMF-ovim izračunima cijene porasle 0,8 posto, čime je jesenja prognoza snižena za 0,2 postotna boda. U 2019. višak je prema najnovijim izračunima iznosio 2,9 posto, što je za 1,2 postotna boda više no što su u MMF-u procijenili u listopadu prošle godine.
Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo pasti najsnažnije u skupini europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju. U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine pasti 5,2 posto, u odnosu na jesenju prognozu o 2,5-postotnom rastu. U 2021. trebao bi uslijediti snažan oporavak, uz procijenjenu stopu rasta od 4,2 posto.
Prošle je godine gospodarstvo te skupine zemalja u prosjeku poraslo 2,1 posto, za 0,3 postotna boda snažnije no što je MMF procijenio u listopadu prošle godine. Izraženiji pad aktivnosti u ovoj godini MMF očekuje u Ukrajini i Bjelorusiji, od 7,7 i šest posto. Slijede Rusija, s projiciranim padom od 5,5 posto, te Turska i Rumunjska, s padom po stopi od pet posto.
Za Poljsku predviđaju pad od 4,6 posto a za Bugarsku od četiri posto, a najblaže bi se aktivnosti trebale smanjiti u Mađarskoj i Srbiji, za 3,1 i tri posto.
[quote_box name=””]
Međunarodni monetarni fond priopćio je u ponedjeljak da će žurno dodijeliti financijska sredstva 25 siromašnih zemalja svijeta kako bi im pomogao da smanje zaduženost i uspješnije se bore s pandemijom covida-19.
Ova mjera omogućuje tim zemljama da podmire šest mjesečnih obroka duga prema MMF-u i da “veći dio svojih skromnih sredstava namijene za pružanje žurne medicinske pomoći”, ističe se u priopćenju.
Tih 25 zemalja jesu: Afganistan, Benin, Burkina Faso, Srednjoafrička Republika, Čad, Komori, Demokratska Republika Kongo, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mozambik, Nepal, Niger, Ruanda, Sveti Toma i Princip, Sijera Leone, Salomonski otoci, Tadžikistan, Togo i Jemen.
“Kina i Nizozemska su se također obvezale da će izdvojiti veće iznose. Pozivam i druge donatore da nam pomognu u prikupljanju novca kako bismo pomogli najsiromašnijim članicama MMF-a da dodatno smanje svoj dug za pune dvije godine”, istaknula je Kristalina Georgieva, čelnica MMF-a.
[/quote_box]