Predviđanje OECD-a
Za daljnje ubrzanje konvergencije i rast životnog standarda, potrebno je povećati produktivnost hrvatskog gospodarstva, rečeno je između ostalog u četvrtak na predstavljanju prvog Ekonomskog pregleda OECD-a za Republiku Hrvatsku.
Predstavljanje je održano u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) nakon što se predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao s glavnim tajnikom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Mathiasom Cormannom.
Pregled sadrži više preporuka u brojnim područjima, a kako je istaknuo Cormann, daljnje ubrzanje konvergencije hrvatskog gospodarstva s onim EU-a, povećanje plaća te podizanje životnog standarda građana, moguće je putem povećanja produktivnosti gospodarstva, kao i uz rast ulaganja.
Apostrofirao je snažnu startup scenu, no i neke slabije produktivne tvrtke koje i dalje posluju, što zadržava jaz u produktivnosti između gospodarstva Hrvatske i članica OECD-a.
Stoga je potrebno usmjeriti kapital na produktivnije kompanije i industrije, poručio je Cormann, naglasivši i potrebu unaprjeđenja regulatornog okvira, što između ostalog uključuje i bolju komunikaciju između gospodarstva i javnog sektora.
Između ostalog, OECD je naglasio potrebu boljeg upravljanja kompanijama u državnom vlasništvu, sugerirajući pritom i potrebu veće neovisnosti nadzornih odbora, kao i potrebu izlistavanja državnih tvrtki na burzi.
Upozorio je i na slabiju kontrolu korupcije u javnom sektoru u odnosu na druge članice EU-a.
Nedostatak radne snage postaje sve veća prepreka gospodarskom rastu, pa je tako OECD kao drugi ključni prioritet u svom pregledu naznačio potrebu unaprjeđenja vještina i kvalitete, posebno u segmentu kvalificirane radne snage, putem i fleksibilnih i dostupnih programa edukacije koji odgovaraju potrebama tržišta rada.
Savjetuje se i povećanje razine zaposlenosti među mladima, kao i starijim građanima, pri čemu bi mirovinska reforma trebala potaknuti ljude na kasniji odlazak u mirovinu.
Dulji radni vijek smanjit će stopu siromaštva u starijoj populaciji, naveli su iz OECD-a.
U kontekstu demografije i stanja na tržištu rada, smatraju da ciljano treba privlačiti radnu snagu iz drugih zemalja, zadržavati postojeće talente, kao i ohrabrivati povratak onih koji su iz Hrvatske otišli na rad u inozemstvo.
Naglasili su i potrebu više razine ponude dostupnog, kvalitetnog i priuštivog stanovanja, spomenuvši u tom kontekstu i mogućnost reforme poreza na imovinu.
Prvi OECD-ov ekonomski pregled situacije u Hrvatskoj predviđa ove godine rast gospodarstva od 3 posto dok bi sljedeće BDP porastao za 2,4 posto, No ove godine očekuje se veći proračunski deficit zbog mjera pomoći, poreznih rasterećenja, rasta plaća i mirovina.
Njihovim izbjegavanjem, smanjivanjem i bolje ciljanim mjerama pomoglo bi se u smanjivanju inflacije i omogućio održivi gospodarski razvoj, rekao je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.
Predviđa se smanjivanje inflacije na kraju godine na razinu od 4,3 posto. Iako se domaće gospodarstvo dobro nosi s krizama u čemu pomaže i uspješno provođenje reformi iz plana oporavka i otpornosti još je pun izazova i rizika.
- U području javne uprave, pravosuđa, obrazovanja, korporativnog upravljanja tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu, kao i izazove povezane sa tržištem rada, rekao je Marko Primorac, ministar financija.
Sve ove analize hrvatskog zankonodavstva, javnih politika i praksi provodi 25 OECD-ovih radnih odbora i skupina.Proces pristupanja OECD-u temelji se na analizama svih aspekata hrvatskog gospodarstva koje provodi 25 odbora. Te analize i revizije ocjenit će sve – javne politike, javnu nabavu, mirovinski sustav, zaštitu okoliša… nakon čega će usljediti preporuke koje će pomoći Hrvatskoj da dodatno unaprijedi svoje standarde kako bi usvojila nabolje prakse za daljni snažan i održiv razvoj, istaknuo je Cormann.
Ono što je najvažnije, želimo da nam članstvo u OECD-u omogući da hrvatsko gospodarstvo bude još konkurentnije i to na europskom kontinentu i globalno, da usvojimo najbolje standarde upravljanja i provođenja javnih politika, te da Hrvatska bude i otporna na krize s kojima se susreće i cijeli svijet i Europa pa onda i mi na nacionalnoj razini, istaknuoje premijer Andrej Plenković.
OECD bi za dvije godine trebao izraditi još jedan ekonomski pregled stanja gospodarstva u Hrvatskoj. Do tad bi država trebala ispuniti sve preporuke koje su danas istaknute i tada bi i pregovori o članstvu mogli doći u završnu fazu.
Premijer Plenković rekao je na predstavljanju prvog OECD-ovog ekonomskog pregleda situacijeu RH, kako je danas za Hrvatsku i za njen proces pristupanja u OECD jedan referentan dan.
Gospodin Cormann će predstaviti ekonomski pregled situacije u Hrvatskoj. Vrlo važan pregled, objektivan, nepristran, a isto tako realističan s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, ostvarene reforme u dosadašnjem razdoblju i na sugestije s određenim preporukama koji su to pravci daljnje reforme koji bi bili korisni za RH, hrvatske građane i hrvatsko gospodarstvo, a sve u svijetlu našeg procesa pristupanja OECD-u, istaknuo je premijer.
Podsjetio je da je OECD organizacija koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta.
Mi smo prije nekoliko godina u formi pisma izrazili interes za članstvo i u međuvremenu smo se priključili u skupinu šest zemalja, tri europske i tri latinoameričke. Današnji položaj Hrvatske je vrlo solidan i ovaj ekonomski pregled pomoći će nam da ubrzamo reforme i usvojimo standarde koje OECD preporučuje svojim članicama. RH bi sa članstvom u OECD -u ostvarila sve svoje strateške i vanjskopolitičke ciljeve. Tada bi napravili sve što je naša ambicija i što je dobro i korisno za naše građane, istaknuo je Plenković.