Analiza Eurostata
Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u u trećem tromjesečju 2024. godine spustio se ispod propisanog plafona od 60 posto, dosegnuvši 59,7 posto. To predstavlja značajan pad u usporedbi s 63,3 posto iz istog razdoblja 2023. godine. Unatoč povećanju bruto duga na 49,978 milijardi eura, Hrvatska se po udjelu javnog duga u BDP-u našla ispod prosjeka EU-a, koji je iznosio 81,6 posto, i daleko od prosjeka eurozone, gdje je dug dosegnuo 88,2 posto.
U EU-u je 13 zemalja zabilježilo javni dug veći od 60 posto BDP-a, pri čemu su Grčka (najveći dug, preko 160 posto BDP-a) i Italija (136 posto) predvodile listu. S druge strane, Estonija je imala najmanji udio duga, svega 24 posto BDP-a. Hrvatska je, zajedno sa Slovačkom, bila među zemljama s javnim dugom blizu propisanog plafona, dok su zemlje poput Portugala i Slovenije zabilježile najveća smanjenja udjela duga zahvaljujući uspješnim mjerama štednje i upravljanja dugom.
Eurostat je posebno izdvojio Hrvatsku zbog smanjenja udjela javnog duga u BDP-u za 3,6 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, pojedine zemlje poput Bugarske i Rumunjske zabilježile su rast duga u odnosu na BDP. Grčka je, unatoč i dalje najvišem udjelu, ostvarila najveći pad duga, smanjivši ga za 10 postotnih bodova. Ova kretanja odražavaju razlike u fiskalnoj politici i gospodarskom upravljanju među članicama EU-a.