Home TribinaAnalize Hrvatski izvoz ozbiljno pao krajem prošle godine

Hrvatski izvoz ozbiljno pao krajem prošle godine

by E E

RBA Analize

Prema privremenim podacima DZS-a, u prosincu je zabilježen pad vrijednosti izvoza i uvoza robe na godišnjoj razini deveti mjesec zaredom.
Naime, vrijednost izvoza roba pala je u odnosu na prosinac 2022. za 9,8%. Istovremeno je smanjenje vrijednosti uvezenih roba iznosilo 16,1% godišnje.

Posljedica je to prvenstveno visoke baze (u prosincu 2022. rast vrijednosti uvoza 30,3%, a izvoza 16,3% godišnje), kada je godišnji rast vrijednosti robne razmjene u raznim kategorijama bio dvoznamenkasti. Normalizacija prvenstveno cijena energenata, a zatim cijena prehrambenih i ostalih sirovina stoga su značajno utjecale na godišnje promjene u statistici robne razmjene. Istovremeno su i prigušene gospodarske aktivnosti kod najvažnijih zemalja trgovinskih partnera imale određen utjecaj na dinamiku robne razmjene, što se odrazilo i na podatke o BDP-u u 2023. godini.

Na razini cijele 2023., promatrano kumulativno, vrijednost izvezenih roba iznosila je 22,9 mlrd. eura, što je manje za 5,1% u odnosu na prosječnu vrijednost iz 2022., ali i 24,5% više u odnosu na 2021. godinu. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 39,5 mlrd. eura, smanjila se za 5,8% u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, dok je u odnosu na prosjek iz 2021. porasla za 38,9%. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je u 2023. 16,6 mlrd. eura (-6,6% u odnosu na 2022. i +65,5% u odnosu na 2021.). Smanjenje manjka u robnoj razmjeni posljedica snažnijeg pada vrijednosti uvoza od izvoza roba, što je dodatno naglašeno i većom uvoznom bazom.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prosincu 61,6%, dok je na razini cijele 2023. iznosila u prosjeku 58,0%. Pogoršanje pokrivenosti uvoza izvozom u prosincu na mjesečnoj razini (-3,9 postotnih bodova) rezultat je snažnijeg mjesečnog pada izvoza od uvoza. Naime, u odnosu na studeni, vrijednost izvoza robe bila je manja za 15,1%, dok je vrijednost uvoza smanjena za 9,7%. Pritom se manjak u robnoj razmjeni blago povećao te je u prosincu iznosio 1,1 mlrd. eura.

Normalizacija cijena energenata i njezin utjecaj na trendove u robnoj razmjeni zrcali se i u sektorima SMTK-a (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji), gdje je najveći doprinos ukupnom padu vrijednosti izvoza i uvoza roba u razdoblju siječanj-prosinac 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. generiran od strane Mineralnih goriva i maziva (160,7% kod izvoza odnosno 180,3% kod uvoza roba). Uz to, isključujući mineralna goriva i maziva iz navedene klasifikacije, u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, zabilježen je nominalni rast i izvoza i uvoza roba. Pri tome je rast izvoza roba iznosio 3,9%, a uvoza roba 6,2%. Naravno, važno je skrenuti pažnju da se radi o nominalnim kategorijama. Naime, na rast vrijednosti međunarodne razmjene u ostalim kategorijima utjecale su i više cijene, kao posljedica prethodnog rasta ulaznih troškova poput cijena energije.

Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u europodručju, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji, podaci su mješoviti. U razdoblju siječanj-prosinac 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, ukupni nominalni robni izvoz u Italiju pao je za 5,2%, u Sloveniju za 8,0%, dok je u Njemačku porastao za 2,0%. Ovdje isto treba napomenuti da je riječ o vrijednostima, pa su promjene pod utjecajem promjena cijena.

Prema NKD-u, u 2023. na godišnjoj razini snažan pad vrijednosti izvoza i uvoza bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-51,3% kod izvoza i -45,2% kod uvoza), Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-45,7% odnosno -58,9%) te Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije i okoliša (-25,9% odnosno -17,4%). U promatranom razdoblju na godišnjoj razini, prerađivačka industrija zabilježila je rast vrijednosti izvoza za 3,3%, a uvoza za 3,4%. Međutim, unutar prerađivačke industrije, intenzivno smanjenje bilježi Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-25,8% kod izvoza odnosno -17,8% kod uvoza roba).

Popuštanje uvoznih cjenovnih pritisaka stoga je primjetno i u promjenama kod raznih kategorija NKD-a. U istom smjeru vjerojatno djeluje i prisutna slabost inozemne potražnje za pojedinim dobrima, što je vidljivo i u mješovitim rezultatima unutar prerađivačke industrije.

Slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju i EU nastavit će se odražavati na robnu razmjenu i u narednim mjesecima. Istovremeno bi utjecaj baznog razdoblja trebao postepeno iščezavati. Očekivan oporavak vanjskotrgovinske potražnje u 2024. godini nastavit će djelomično ograničavati restriktivna monetarna politika.

Promatrano kumulativno, Hrvatska je na tržište Europske unije u 2023. izvezla robe u vrijednosti od 15,5 mlrd. eura ili 67,8% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje od 6,5%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 2,4% i vrijednost uvoza od 30,3 mlrd. eura (76,8% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 14,8 mlrd. eura (+13,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine).

Related Posts