Ministar sa gospodarskog foruma
Hrvatska će udvostručiti kapacitet LNG terminala na Krku i planira se spojiti na plinovod iz Azerbajdžana, čime se želi pozicionirati kao energetsko središte u regiji, rekao je ministar gospodarstva Davor Filipović na gospodarskom forumu u Delfiju. Hrvatska želi plinom opskrbljivati i susjedne zemlje i želi doprinijeti cijeloj Europi. Kapacitet LNG terminala na otoku Krku će iznositi 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje tijekom 2025. godine.
Hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović izjavio je na gospodarskom forumu u grčkom Delfiju da Hrvatska planira udvostručiti kapacitet LNG terminala na otoku Krku te se povezati na plinovod iz Azerbajdžana kako bi postala energetsko središte u ovom dijelu Europe.
Plan je opskrbljivati plinom susjedne zemlje, a ne samo Hrvatsku, kako se više ne bi ovisilo o samo jednom izvoru plina, što je dosad bila Rusija. Kapacitet LNG terminala na Krku trenutno je 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje, a kapacitet bi mu trebao iznositi 6,1 milijardu tijekom 2025. godine.
Hrvatska se namjerava spojiti i na postojeći plinovod koji se proteže od Azerbajdžana preko Gruzije i Turske do Albanije te se gradi krak koji bi od Albanije išao preko Crne Gore i BiH do Hrvatske.
Plin bi se zatim mogao izvoziti dalje. Filipović je naglasio da je Hrvatska podržavala ovaj projekt te da će učiniti sve kako bi postala energetsko središte ovog dijela Europe.
Ministar Filipović izjavio je da nedostatak ruskog plina nije utjecao na EU tijekom zime te da su mnoge zemlje postigle gospodarski rast. Hrvatska je imala rast BDP-a od 6,3% prošle godine, a sav plin proizveden u Hrvatskoj namijenjen je domaćim potrebama.
Ministar je dodao da Hrvatska ima dovoljno plina za opskrbu i da nije bilo problema tijekom zime. C
ijena plina u EU ograničena je na 180 eura po megavat satu, što je smanjilo spekulativno trgovanje i dovelo do pada cijena na manje od 40 eura po megavat satu.
Ministar se sastao s grčkim ministrom energetike i direktoricom odjela za energetiku Europske komisije kako bi raspravljali o daljnjim koracima na razini EU i kako pomoći Ukrajini te zadržati europsko jedinstvo.
EU je prije 20 godina na sastanku u Solunu najavila primanje zemalja jugoistočne Europe no one i dalje stoje u čekaonici gdje gube entuzijazam za članstvom, reklo je nekoliko dužnosnika ovaj tjedan na gospodarskom forumu u gradiću Delfiju.
U Grčkoj, pod čijim je predsjedanjem Europska unija godine 2003. objavila deklaraciju navodeći da je “budućnost Balkana u EU”, održan je forum s panelom “Posljedice zastalog proširenja EU-a”.
Crna Gora, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati su za ulazak ali se nitko ne usuđuje prognozirati kada bi netko od njih mogao ući u EU.
“EU mora potaknuti zemlja zapadnog Balkana na ulazak jer je već prošlo puno godina a da nitko nije ušao”, rekao je Zoran Miljanić, ministar u tehničkoj vladi Crne Gore.
Upravo je njegova zemlja, koja je najviše problema imala u zatvaranju poglavlja vezanih za korupciju i pravnu državu, najdalje odmaknula u pregovorima.
“Bilo bi optimalno da Crna Gora postane članicom u iduće četiri godine”, napomenuo je.
U susjednoj Srbiji je broj stanovnika koji podržava ulazak u EU pao sa 70 posto na 35 posto, što je povijesno najniža razina.
Dragijana Radonjić Petrović, potpredsjednica Udruge ekonomista Srbije, smatra da je to zato što su pregovori izuzetno zahtjevni a kada zemlja i ostvari napredak pred nju se postavljaju nove prepreke.
“Lovimo EU, a ona nam pobjegne svaki put jer je brža”, rekla je Radonjić Petrović. “Rekli su nam da ćemo ući no to je dug, jako dug put. Ova konferencijska dvorana premala je da u nju stanu svi dokumenti potrebni za članstvo”, dodala je.
Grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou rekla je na otvaranju foruma da njena zemlja ima vodeću ulogu u podršci tih zemalja na putu prema EU. Španjolska, koja će 1.srpnja preuzeti šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a, također je poručila da će ih podržati. Španjolski ministar vanjskih poslova i osobno je to rekao njihovim dužnosnicima kada ih je posjetio prije dva tjedna.
“Znam da su ljudi u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori već umorni, da im je dosta ovog slušanja”, rekla je Catherine Ashton, bivša šefica EU diplomacije i potpredsjednica Europske komisije od 2010. do 2014. “Ali trebaju nastaviti u svom nastojanju da uđu u EU, da ne odustanu od svojih zadaća”, dodala je.
EU je u njenom mandatu 2013. primila posljednju zemlju Hrvatsku, a od tada je istupila njena domovina Ujedinjeno Kraljevstvo.
U zadnjih deset godina jedini je pomak zabilježen 2022. otvaranjem pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, te davanjem statusa kandidata BiH.
“Nadam se da će EU doista ispuniti obećanje i da ćemo svi ući u EU, sada kada smo na tračnicama”, rekao je Besart Kadia, zamjenik albanskog ministra vanjskih poslova.
U Sjevernoj Makedoniji je najveće ogorčenje jer je ta zemlja u čekaonici 18 godina. Da bi počela pregovore morala je 2018. imenu dodati “Sjeverna” jer je na tome inzistirala Grčka. EU je 2020. donijela odluku o početku pregovora no onda ih je blokirala Francuska gdje građani nisu skloni proširenju.
“Predsjednik Emanuel Macron nam je uoči lokalnih izbora u Francuskoj uložio veto s obrazloženjem da proces pristupanja sa Srbijom i Crnom Gorom ne funkcionira, da se ne vidi napredak, pa da je potrebna promjena metodologije za čitav zapadni Balkan kako bi pregovori krenuli brže”, rekao je izvor iz makedonske diplomacije za Hinu zamolivši za anonimnost.
“Na to smo nevoljko pristali pa počeli raditi na novoj metodologiji, no onda je Bugarska počela tražiti da kažemo da naš jezik ne postoji, da smo izmišljena nacija, da promijenimo udžbenike iz povijesti”, dodao je izvor.
Radonjić Petrović je uvjerena da će Srbija imati sličnih problema, među kojima je i situacija s Kosovom. Predlaže stoga drugačiji način pristupnog procesa.
“Trebali bi smo znati datum ulaska i što do tada trebamo napraviti. Jer u protivnom nas druge zemlje mogu blokirati kao što je bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom”, izjavila je.
Od početka pregovora 2014. Srbija je otvorila 22 poglavlja od ukupno 35, no zatvorila ih je samo dva.
“Koliko godina će biti potrebno da se zatvore sva?”, upitala je Radonjić Petrović.
Angelina Eichhorst, direktorica Europske službe za vanjsko djelovanje, tijela pod kontrolom šefa diplomacije EU-a, kaže da Bruxelles nema namjeru išta mijenjati.
“Bit će to i dalje zahtjevni i dugotrajni pregovori, nećemo promijeniti pravila za ulazak”, napomenula je.
Tvrdi da “proces proširenja nije zastao” jer u redu čeka deset zemalja uključujući Ukrajinu, Moldaviju i Tursku.
Miroslav Lajčak, posebni izaslanik EU-a za dijalog Beograda i Prištine te zapadni Balkan, kaže da je postupak proširenja “ekstremno spor” pa da ljudi ondje preispituju smisao i namjere EU-a.
“Potrebna je nova energija u regiji ali je nema. Ne budu li ljudi vjerovali da se može ući u EU, bit će to još sporije i teže ostvarivo”, zaključio je Lajčak.
Gospodarski forum u Delfiju (Delphi Economic Forum) pokrenut je 2015. godine kao jugoistočnoeuropska inačica Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Od srijede do subote na njemu se okupilo 990 sudionika iz 71 zemlje koji su raspravljali o geopolitici, gospodarstvu, financijama, energetici, društvu i zaštiti okoliša, izvijestio je organizator.
