[vc_row][vc_column width=”1/3″]Europska komisija poručila[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Hrvatska, koja je još u 2018. bilježila prekomjerne ekonomske neravnoteže, sada bilježi ekonomske neravnoteže, ustvrdila je Europska komisija u izvješću objavljenom u srijedu u sklopu zimskog paketa europskog semestra.[/vc_column][/vc_row]
Europski semestar je mehanizam za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza poprimi šire razmjere. Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava iz europskih fondova. EK je još u ožujku 2014. bila utvrdila postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj. Iste godine Hrvaska je ušla i u postupak prekomjernog deficita, no iz te procedure izašla je u 2017.
Ekonomski razvoj pridonio korekciji postojećih neravnoteža
Sada EK ističe da je ekonomski razvoj pridonio postupnoj korekciji postojećih neravnoteža u Hrvatskoj, posebice onih povezanih s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, što je dovelo do smanjivanja rizika. EK navodi i da su zakonodavna aktivnost i predanost održivoj korekciji neravnoteža nedavno pojačani, pri čemu će ključna biti puna, brza i učinkovita implementacija reformi. Preostale ranjivosti hrvatskog gospodarstva povezane su s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga u kontekstu niskog potencijala rasta, napominje se u izvješću.
Zaduženost se smanjuje
Ipak, zamjećuje EK, zaduženost se smanjuje zadnjih godina. To je poduprto snažnim nominalnim gospodarski rastom, iznad procjenjenog potencijalnog rasta, te razboritom fiskalnom politikom. Negativna neto vanjska pozicija i dalje ostaje velika, no poboljšava se zbog viškova u bilanci plaćanja. Privatni sektor se i dalje razdužuje, no tempo tog razduživanja se smanjuje, dok se rast kredita i investicija oporavlja, zamjećuje EK. Proračun je u plusu od 2017., a javni dug znatno je smanjen, s vrhunca zabilježenog u 2014.
Financijski sektor je dobro kapitaliziran i profitabilan, dok loši zajmovi, iako se smanjuju, ostaju na povišenoj razini. Izloženost kompanija i kućanstava stranoj valuti je smanjena, navode u EK, no i dalje su prisutne ranjivost. S donošenjem mirovinske reforme, čija je primjena započela 2019. godine, i novim zakonodavnim okvirom kojim se poboljšava fiskalni okvir, pojačava se i zakonodavna aktivnost, kažu u EK. Ostale relevantne zakonodavne mjere su u pripremi, a njihova cjelovita implementacija ostaje ključna za jačanje otpornosti hrvatskog gospodarstva, napominje se u izvješću.
Makroekonomske neravnoteže još u devet zemalja
U ovom ciklusu semestra, EK je zaključila i da još devet zemalja EU, uz Hrvatsku, bilježi makroekonomske neravnoteže. To su Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska, Rumunjska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska. Tri zemlje – Cipar, Grčka i Italija, pak, u skupini su zemalja s prekomjernim neravnotežama. Grčka je po prvi put bila predmet detaljne analize, nakon što je integrirana u Europski semestar nakon uspješnog dovršetka programa stabilizacijske pomoći u kolovozu 2018. godine.
[quote_box name=””]
Plenković je poručio i da je zaključak Europske komisije da Hrvatska izlazi iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža sjajna vijest za Hrvatsku i napore koje je Vlada ulagala u protekle 2,5 godine u trokutu “fiskalna konsolidacija – strukturne reforme – ulaganja”.
Napominje da je Vlada, kada je Hrvatska već prije skoro dvije godine izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, pokazala da je ozbiljna, s vrlo jasnim planom i mjerama. Podsjeća da se Hrvatska lani u proceduri prekomjernih neravnoteža nalazila s Ciprom i Italijom, a kako je od te tri zemlje jedina danas dobila pozitivnu ocjenu te se sada nalazi u društvu Njemačke, Francuske i brojnih drugih europskih zemalja.
Plenković poručuje da EK-ovo izvješće služi kao odličan poticaj za daljnje napore, pri čemu mu je posebno drago da su jako dobro ocijenjeni svi potezi koje je Vlada provela kroz poreznu i mirovinsku reformu, kao i dobre ocjene napretka u drugim strukturnim reformama, od obrazovanja, pravosuđa, napretka glede državne uprave, kao i rasterećenja administrativnih barijera za gospodarstvo.
“Mislim da smo po svim preporukama ostvarili napredak. Ovo izvješće pokazuje i da smo imali tijesan dijalog s Komisijom, da smo mjere koje smo poduzimali radili sustavno i one su sigurno ohrabrujuće i motivirajuće za daljnji rad”; poručio je Plenković.
[/quote_box]
