Hrvatska ulazi u razdoblje skromnog rasta

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) procjenjuju da će hrvatski BDP ove godine porasti za 0,5 posto, a snažniji rast od toga izgledan je u slučaju jače državne potrošnje ili državne investicijske aktivnosti, “ali to, osim što implicira veće manjkove i dugove, predstavlja povratak starom modelu rasta čije negativne posljedice i danas osjećamo”. “Uz stagnaciju na tromjesečnoj razini BDP je i drugo tromjesečje zaredom zabilježio blagu godišnju stopu rasta (0,5 posto) potvrđujući da je Hrvatska nakon šest godina recesije dosegnula dno te da slijedi razdoblje blagih, ali ipak pozitivnih stopa rasta gospodarstva”, ističe se u srijedu objavljenoj RBAnalizi, pod naslovom “Skroman rast”.

Ističu i kako se blagi oporavak gospodarske aktivnosti nastavio i tijekom drugog tromjesečja te kako se, za razliku od kriznih godina, pozitivan doprinos primjećuje i od domaće potražnje čiji je rast osim učinka baznog razdoblja potpomognut rasterećenjem osobnog dohotka te vrlo dobrim pokazateljima u turizmu. “S druge strane, i kratkoročno i srednjoročno, snažniji zamah oporavka te najveće komponente BDP-a, teško je očekivati s obzirom na slabo tržište rada, koje i dalje uz strukturne slabosti karakterizira niska stopa zaposlenosti i visoka stopa nezaposlenosti (osobito među mlađom populacijom). Pad prosječne zaposlenosti bitno se usporio, dok stopa nezaposlenosti ima tendenciju pada, ali ostaju neriješeni problemi dugotrajne nezaposlenosti, neusklađenosti između potražnje i ponude radne snage, nezaposlenosti mladih i dugoročne tendencije smanjenja aktivnog stanovništava (radne snage). Problemi su dakle dugoročne naravi i zahtijevaju koordinaciju strukturnih politika u više područja”, navodi se u publikaciji.

Analitičari RBA upozoravaju i kako “u svjetlu predizborne godine reforme javnih sustava ostaju mlake, spore i nekoordinirane, a izgledno je i zadržavanje nepovoljne strukture rashodne strane proračuna”. Ističu i kako jači poticaj privatnom sektoru može doći tek s poreznim rasterećenjem, poboljšanjem investicijskog (poslovnog) okruženja te manjim uplitanjem države u tržište. “Preduvjeti za to još uvijek nisu stvoreni pa srednjoročna projekcija rasta gospodarstva ostaje razmjeno niska i krhka. Snažniji rast BDP-a od predviđenih 0,5 posto na razini godine izgledan je u slučaju jače državne potrošnje ili državne investicijske aktivnosti, ali to, osim što implicira veće manjkove i dugove, predstavlja povratak starom modelu rasta čije negativne posljedice i danas osjećamo”, navode analitičari RBA.

Po njihovu mišljenju, fokus, što se tiče javnih financija, ostaje prije svega na visokom proračunskom deficitu i rastu javnog duga koji se približava razini od 90 posto BDP-a.U dijelu posvećenom fiskalnoj politici navode kako dostupni podaci o ostvarenju središnjeg državnog proračuna pokazuju da je u prvih pet mjeseci trošak plaćanja kamata premašio 5 milijardi kuna, što je 10,4 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Upozoravaju i kako je, bez obzira na izvjesna poboljšanja u ostvarenju prikupljenog PDV-a koji je u pet mjeseci zabilježio godišnji rast od 9,3 posto, činjenica da državna potrošnja bilježi iznadočekivane vrijednosti, što implicira nastanak novih fiskalnih manjkova. “Tako je prema statistici DZS-a u prvom tromjesečju ove godine zabilježen realan rast državne potrošnje od 0,6 posto godišnje, što upućuje na rizik neostvarenja značajnije fiskalne konsolidacije u (pred)izbornoj godini. Stoga do kraja godine očekujemo rebalans državnog proračuna koji bi mogao rezultirati deficitom od 5,4 posto BDP-au 2015. godini. Posljedično, javni dug će premašiti razinu od 90 posto BDP-a, a s obzirom na predviđeni intenzitet smanjenja proračunskog manjka kakav je predstavljen u sklopu najnovijeg Programa konvergencije, držimo da će se javni dug u osnovnom scenariju stabilizirati tek u 2019. godini, kada bi mogao dosegnuti gotovo 96 posto BDP-a”, ističu analitičari RBA.

Prema njihovim prognozama, javni bi dug (prema metodologiji ESA 2010) s ovogodišnjih 298,4 milijarde kuna ili 90,5 posto BDP-a porastao u 2018. na 348,7 milijardi kuna, što bi bilo 95,9 posto BDP-a.

You may also like