Summit Inicijative triju mora
Hrvatska će proširiti kapacitet LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina, najavio je u ponedjeljak na susretu Inicijative triju mora u Rigi premijer Andrej Plenković.
Inicijativa triju mora neformalna je politička platforma dvanaest zemalja smještenih između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora čije su suosnivačice Hrvatska i Poljska, a cilj jačanje energetske, prometne i infrastrukturne povezanosti. Ovogodišnji sastanak na vrhu Inicijative održava se u Rigi.
Premijer Plenković je u svom obraćanju skupu najavio podizanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina, čime Hrvatska ide daleko iznad potreba hrvatskih gospodarstva i kućanstava.
Time omogućavamo Hrvatskoj da postane regionalno energetsko čvorište, korisno i za nama susjedne zemlje Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku.
Američki državni sekretar Antony Blinken u ponedjeljak je najavio veliki američki financijski zamah Inicijativi tri mora, naglasivši da je platforma saradnje 12 država srednje i istočne Evrope dodatno dobila na važnosti nakon ruskog napada na Ukrajinu.
Inicijativa tri mora neformalna je politička platforma zemalja smještenih između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora, čije su suosnivačice Hrvatska i Poljska.
Cilj inicijative jačanje je povezanosti 12 članica koje u toj sferi zaostaju za zapadom Evropske unije, s naglaskom na saobraćajnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu.
Inicijativu podržavaju i u njoj sudjeluju i EU, Njemačka i SAD.
“Ključno pitanje u EU i na samitu Tri mora prilagođavanje je na smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima”, rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Evropske komisije za ekonomiju.
Skupu u Rigi su se videolinkom obratili ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Blinken, koji je naglasio još veću važnost ovog formata nakon ruske invazije, koja je poremetila energetsku sigurnost Evrope, ali i pokazala važnost veće saobraćajne i digitalne povezanosti istoka kontinenta.
Blinken je najavio “velika nova sredstva” Američke korporacije za međunarodno razvojno finansiranje (DFC) fondu Inicijative.
Neslužbeno, očekuje se da će ta pomoć iznositi 300 miliona dolara, a tačan iznos objavit će predstavnik DFC-ja Scott Nathan, koji će u Latviji učestvovati na poslovnom forumu nešto kasnije.
Inicijativa ima investicijski fond trenutno vrijedan 928 miliona eura, no s potencijalom rasta na od tri do pet milijardi dolara.
U fondu ne učestvuju direktno države, nego njihove razvojne banke.
Kroz fond se traže veliki projekti za ulaganje, vrijedni više od 30 miliona eura.
Inicijativa je već uložila u nekoliko projekata, poput Cargounita, najveće privatne kompanije za iznajmljivanje lokomotiva u Poljskoj, Greenergy Data centara, koji će razviti mrežu zelenih centara za podatke u srednjoj i istočnoj Evropi, te Enery, operatera solarnih elektrana u Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj.
Hrvatska je fondu predložila 11 projekata – jedan iz područja digitalne infrastrukture, tri u energetici i sedam u saobraćaju.
Oni, između ostalog, uključuju dovršetak autoputa A5, naftni i plinski terminal u Luci Ploče, unapređenje željezničke mreže i riječnih kanala, proširenje LNG terminala na Krku i Luke Rijeka.
Dvanaest članica inicijative čine gotovo trećinu EU-a i dom su za 112 miliona ljudi, no zaostaju za bruto domaćim proizvodom (BDP) zapadnih članica.
Prvi sastanak na vrhu inicijative održan je 2016. godine u Dubrovniku.
Uslijedili su susreti u Varšavi, Bukureštu, Ljubljani, Tallinnu i Sofiji, a nakon Rige idući susret bit će održan u Rumuniji.
