Hrvatska u petoj razini zemalja Unije, ima prekomjernu makroekonosku neravnotežu

Bruxelles – Europska komisija objavila je izvješće s analizom gospodarskog stanja u Hrvatskoj, u kojoj je ponovno, drugi put zaredom, utvrđena makroekonomska neravnoteža.

Komisija je u sklopu Europskog semestra objavila tzv. zimski ekonomski paket, koji sadržava analize ekonomskih politika svih zemalja članica i eurozone u cjelini te dubinske analize za 16 država koje imaju makroekonomsku neravnotežu.  Utvrđeno je, drugu godinu zaredom, da Hrvatska ima prekomjernu makroekonomsku neravnotežu, koja zahtijeva odlučnu političku akciju i specifičan nadzor.

Komisija stupnjuje makroekonomsku neravnotežu. U prvoj kategoriji su zemlje koje nemaju neravnotežu, u drugoj one s neravnotežom koja zahtijeva nadzor i političku akciju, u trećoj zemlje s neravnotežom koja traži nadzor i odlučnu političku akciju, u četvrtoj države s neravnotežom koja zahtijeva specifičan nadzor i odlučnu političku akciju, u petoj zemlje s prekomjernom neravnotežom koja zahtijeva specifičan nadzor i odlučnu političku akciju te u šestoj one koje imaju prekomjernu neravnotežu koja zahtijeva odlučnu političku akciju i aktiviranje Postupka za makroekonomske neravnoteže (EIP).

Hrvatska je u petoj kategoriji. U svibnju bi mogla prijeći u šestu ako Komisija ocijeni da nacionalni reformski program ne nudi jamstvo da se ide prema ispravljanju neravnoteže. Prvih pet kategorija je preventivno, a ulazak u šestu podrazumijeva početak korektivnog postupka.  Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje. U sklopu korektivnog postupka od zemlje se traži da izradi korektivni akcijski plan. Komisija zatim ocjenjuje taj plan i ako nije zadovoljna, traži novi.

Hrvatska, kao i druge zemlje članice, treba do kraja travnja predati svoj nacionalni reformski plan, koji će Komisija ocijeniti u svibnju. Ako Komisija ne bude zadovoljna, aktivirao bi se korektivni postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.  Glavni zaključci dubinske analize hrvatskoga gospodarstvu su: prigušen rast, odgođeno restrukturiranje tvrtki i tmurna situacija sa zaposlenošću. Zaduženost kućanstava i poduzeća koči potrošnju i investicije. Privatni i javni sektor se razdužuju umjerenom brzinom, ali korporativni dug ostaje koncentriran u korporacijama sa slabom profitabilnošću.

Komisija ističe da je Hrvatska postigla određen ili ograničen napredak u ispunjavanju specifičnih preporuka Europske komisije, poput reforme radnog zakonodavstva ili testiranja otpornosti bankarskog sektora. No napredak nije zabilježen u vezi s preporukom da se smanji dostupnost ranog umirovljenja. Komisija upozorava na ograničenu konkurenciju na domaćem tržištu, na kojem neke kompanije imaju gotovo monopolski položaj. Otpremnine predstavljaju prepreku za mobilnost radne snage i obeshrabruju zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Višeslojni sustav socijalnih beneficija i izdašne mogućnosti za rano umirovljenje stvaraju nepoticajno okruženje za rad, a sustav plaća ne prilagođava se dinamici makroekonomskih uvjeta, stoji u izvješću.

Komisija se osvrnula i na odluku o zamrzavanju tečaja švicarskog franka za hipotekarne kredite u toj valuti. To naglašava potrebu za predvidljivijim pravnim sustavom, razmjernom i pravednom intervencijom države u financijski sektor i primjenom sheme za rješavanje osobnog bankrota, ističe Komisija.  Ministar financija Boris Lalovac, komentirajući zaključak Europske komisije, najavio je da će za dva mjeseca biti završen prijedlog snažnih reformi, koje će zatim Hrvatska predstaviti Bruxellesu. Dodao je da uvijek ima prostora za djelovanje te da ga mora biti.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je da je dio reformi proveden te da će se napraviti novi, korigirani nacionalni program reformi.

You may also like

0 comments