Foto: Vecernji list

Hrvatska tržišta kapitala traže velike privatizacije

Intervju za Poslovni dnevnik
Završetak ljeta donio je na Zagrebačku burzu vijest da je vodeći dioničar, tvrtka Eunex-C, obustavio proces dobivanja dozvole za daljnju kupnju dionica.

Kakav je odnos čelništva burze i najvećeg dioničara te kako krah faktoring tržišta može biti prilika za burzu govori predsjednica Uprave Ivana Gažić, koja ističe i kakvi bi događaji podigli domaće dioničko tržište i kakve bi to reperkusije imalo na cijelo gospodarstvo.

Do kraja travnja iduće godine Vlada će raspisati natječaje za prodaju udjela tvrtki koje ne kotiraju na burzi. Kako komentirate ovakvo rješenje?

Koliko je nama poznato, riječ je o manjinskim udjelima, relativno maloga značaja za tržište, a većina spomenutih kompanija i ne kotira na Burzi. Hrvatskom su tržištu potrebne velike privatizacije koje bi stvorile izdavatelje s visokim free floatom i velikom likvidnošću. Nebrojene su prednosti ovakvih privatizacija, uključujući stvaranje jakoga tržišta koje je u slučaju krize najveći zamašnjak pokretanja gospodarskog rasta, što i jest jedna od osnovnih uloga burze.

Privatizacija Hrvatske elektroprivrede ostala je na najavi s početka 2016., a u posljednje vrijeme govori se o privatizaciji Hrvatske pošte. Očekujete li realizaciju takvih krupnih projekata u idućih godinu dana?

Ne znamo zašto uporno izostaju godinama najavljivani privatizacijski planovi Vlade. Kontinuirani uzlazni trend štednje svjedoči da sredstava u sustavu ima i treba ih kanalizirati putem burze u rast i razvoj domaćih kompanija te kroz to stvaranje dodatne vrijednosti za hrvatsku ekonomiju, kao što je uobičajeno na razvijenim tržištima. Kao burza imamo odličnu infrastrukturu, definitivno smo predvodnici regionalnog tržišta kapitala i spremni smo za nova uvrštenja. Ona bi doprinijela i prijeko potrebnu transparentnost poduzećima, koja je preduvjet za interes investitora i razvoj čitavog tržišta.

Kriza u Agrokoru dovela je do kraha tržišta faktoringa što predstavlja problem za male i srednje tvrtke u prodaji potraživanja. Što Zagrebačka burza može učiniti po tom pitanju?

Prije nekog vremena identificirali smo taj problem kao potencijalno interesantan i vjerujemo da možemo ponuditi neka rješenja. U Hrvatskoj postoji golemo tržište potraživanja (udio faktoringa u BDP-u manji je od 1% dok se u drugim zemljama Europe kreće između 5 i 15%). Vidimo potencijal u trgovanju potraživanjima putem organiziranog tržišta i trenutačno smo u fazi ispitivanja mogućnosti vezanih uz uspostavljanje takvog tržišta.

Koliko je porez na kapitalnu dobit i način njegove prijave negativno utjcao na promet na tržištu?

Sam porez manje je problematičan od načina njegove prijave, a tu se još nije ništa značajno promijenilo. Vodimo kontinuirani dijalog sa svim dionicima tržišta s namjerom poboljšanja uvjeta za sve sudionike tržišta, od kompanija do postojećih i potencijalnih investitora. Žao nam je što još uvijek nije pojednostavljen administrativni proces oporezivanja kapitalne dobiti, na što smo više puta ukazivali te predlagali model prijave preko SKDD-a, što je u svijetu uobičajeno, jer vjerujemo da bi to u velikoj mjeri oteretilo investitore, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments