Hrvatska trgovinska bilanca poboljšana

RBA Analiza

Podaci Državnog zavoda za statistiku o vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske tijekom prvog ovogodišnjeg tromjesečja potvrdili su prve rezultate odnosno rast robnog izvoza i uvoza u kumulativnom razdoblju od siječnja do ožujka u odnosu na isto razdoblje lani.

Uz godišnju stopu rasta robnog izvoza za 30,7% u ožujku (izraženo u eurima), u razdoblju od siječnja do ožujka Hrvatska je izvezala robu u vrijednosti 4 mlrd. eura što predstavlja povećanje za 8,6% godišnje. S druge strane, robni uvoz u Hrvatsku u ožujku je bio veći za 20,8% u odnosu na ožujak 2020. te je u kumulativnom iznosu od siječnja do ožujka uvezeno robe za 6,3 mlrd. eura (+2,7%). Pri tome se pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju poboljšala na 63,7%.

Promatrano prema komponentama NKD-a, unutar prerađivačke industrije, najznačajniji rast robnog izvoza od siječnja do ožujka zabilježen je kod Proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+32,8% godišnje) što ne iznenađuje obzirom na globalnu pandemiju koja traje već više od godine dana. S druge strane, u promatranoj je kategoriji pad robnog uvoza iznosio 15,9% godišnje. Dvoznamenkaste godišnje stope rasta bilježi i izvoz drva i proizvoda od drva i pluta osim namještaja (+14,8%), izvoz proizvoda od gume i plastike (+14,7%), metala (+28,3%) te izvoz električne opreme (+12,3%). Kod robnog uvoza, unutar prerađivačke industrije, izraženiji rast je zabilježen u kategorijama proizvodi od gume i plastike (+15,3%), metala (18,7%) te uvoz električne opreme (+24,6%).

U promatranom razdoblju, prema zemljama, našim najvažnijim vanjsko-trgovinskim partnerima, zabilježen je rast robnog izvoza i uvoza s Njemačkom (+5,5% odnosno +1,2%), s Italijom (+22,5% odnosno 0%), sa Slovenijom (+5,8% odnosno -1%) dok je s Mađarskom izvozna aktivnost bila viša za 33,6%, a uvozna niža za 3,9%.

Prvi rezultati za travanj (u eurskom izrazu) ukazuju na snažan dvoznamenkasti rast robnog izvoza i uvoza (+57,4% odnosno +52,6% godišnje) što ne iznenađuje obzirom na utjecaj i prošlogodišnje niske baze kada je u travnju zbog izbijanja pandemija veliki dio gospodarskih aktivnosti bio zaustavljen. S početkom oporavka na koji ukazuju i visokofrekventni pokazatelji za drugo tromjesečje, očekujemo da će u nastavku godine rast izvoza usluga (turizam) za sobom generirati i rast potražnje odnosno uvoza roba. Dodatno, globalni oporavak, posebno u euro području od kuda dolaze naši najvažniji vanjsko-trgovinski partneri, trebao bi imati pozitivan učinak na izvoz roba.

You may also like

0 comments