Hrvatska treba odlagališe nuklearnog otpada, gdje će se ono nalaziti?

Nakon što su s talijanske granice u Hrvatsku vraćene Inine cijevi kontaminirane radioaktivnim tvarima, ponovo se otvorilo pitanje trajnog skladištenja nisko i srednje radioaktivnog otpada, s kojim Hrvatska muku muči godinama. Manje količine takvog otpada koje se proizvedu u Hrvatskoj zasad se skladište u institucijama u kojima su nastale, primjerice u bolnicama. Iako nemaju svoja skladišta, otpad su dužne čuvati po propisanim standardima, što prati Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, piše Večernji list.

Nisko i srednje radioaktivni otpad čuvaju oni koji ga proizvode jer Hrvatska nema skladište. Gradnja je predviđena na Trgovskoj gori Uz domaći otpad morat ćemo zbrinuti i onaj iz nuklearke Krško, a Slovenci predlažu zajedničku lokaciju uz Savu Nakon dekomisije nuklearke Krško 2043., Hrvatska će morati imati i odlagalište za trajno zbrinjavanje otpada milijuna eura koštalo bi zajedničko skladištenje koje predlažu Slovenci

Ravnatelj Zavoda Saša Medaković ističe kako nema razloga za zabrinutost, ali i kako se problem nisko i srednje radioaktivnog otpada mora sustavno riješiti. Takvo je rješenje predviđeno zakonom iz 2013., na temelju kojega je lani provedena javna rasprava o Nacionalnom programu za provedbu strategije nuklearne sigurnosti, s predviđenom gradnjom skladišta na Trgovskoj gori. Lokacija je izazvala snažan otpor među stanovnicima Dvora na Uni i lokalnim političarima, ali i u susjednoj BiH, no Medaković Javni bilježnici ovlašteni su od 15. ožujka za podnošenje elektroničkog prijedloga za upis u zemljišnu knjigu, a uskoro će to biti i odvjetnici Od 15. ožujka u cijeloj je Hrvatskoj omogućeno e-podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige, što će ubrzati postupak upisa, olakšati posao građanima i učiniti ga sigurnijim, istaknuli su jučer premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa Ante ističe kako je to jedina lokacija koja je na stolu te kako bi svaka promjena cijeli postupak vratila godinama unatrag, i to u situaciji u kojoj Hrvatska već kasni s gradnjom skladišta.

Po prihvaćanju plana, Hrvatskoj predstoji izrada prostornih dokumenata, rješavanje zemljišnoknjižnih i imovinskih pitanja i izrada nove studije utjecaja na okoliš, ovoga puta vezana uz konkretnu lokaciju na Trgovskoj gori. Bude li sve išlo po planu, do gradnje skladišta trebat će nam nekoliko godina. Uz otpad koji se proizvede u Hrvatskoj, morat ćemo voditi računa i o nisko i srednje radioaktivŠprlje. Nakon što se kupoprodajni ugovor potpiše i ovjeri kod javnog bilježnika, moguće ga je putem interneta od bilježnika ili odvjetnika proslijediti u gruntovnicu. Nakon što odjel zaprimi zahtjev i provede ga, građani mogu zemljišno-knjižni izvadak dobiti kod javnog bilježnika ili odvjetnika. I dalje će moći osobno predati ugovor u nadležni odjel, no sad imaju mogućnost izbora. Od 15. ožujka svi javni bilježnici upisani u imenik svoje komore ovlašteni nom otpadu iz nuklearke Krško. Za taj otpad Slovenci su nam ponudili zajedničko rješenje na lokaciji Vrbina, nizvodno od Krškog prema Zagrebu. Naši su stručnjaci tu ponudu, međutim, ocijenili nepovoljnom zbog više razloga. Najveći je problem što je predviđeno isključivo skladištenje otpada koji nastaje u Sloveniji i ne rješava pitanje nisko i srednje radioaktivnog otpada koji sami proizvedemo, što znači da bismo i dalje morali izgraditi vlastito skladište. Problem je i lokacija uz Savu, na poplavnom području u vodonosniku iz kojega se napaja Zagreb, piše Večernji list.

You may also like

0 comments