Hrvatska treba dubinsku analizu

Na početku novog Europskog semestra, Europska komisija je u četvrtak utvrdila da je Hrvatska u skupini zemalja za koje je potrebno provesti dubinsku analizu makroekonomske situacije kako bi se vidjelo da li se makroekonomske neravnoteže smanjuju ili povećavaju.

Rezultate dubinske analize Komisija će objaviti u veljači sljedeće godine zajedno s analizom ekonomskih politika u svim zemljama članicama. Komisija je u četvrtak objavila Godišnji pregled rasta u EU, Izvješće o mehanizmu upozorenja i Zajedničko izvješće o zapošljavanju. Objavljivanjem tih dokumenta započinje Europski semestar, mehanizam za koordinaciju ekonomskih politika unutar EU-a kako bi se izbjeglo ponavljanje financijske i dužničke krize. Komisija je u Izvješću o mehanizmu upozorenja konstatirala rizike u vezi Hrvatske u pogledu održivosti vanjskog i javnog duga i prilagodbe tržišta rada. “Stoga Komisija smatra korisnim, a uzimajući u obzir i identifikaciju prekomjernih neravnoteža u veljači, da dublje analizira ustrajnost makroekonomskih rizika i i nadgleda napredak u smanjenju neravnoteža”, kaže se u dokumentu.

Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Pierre Moscovici rekao je na konferenciji za novinare da su u paketu od 16 zemalja, za njih pet – Bugarsku, Francusku, Hrvatsku, Italiju i Portugal – u prethodnom razdoblju utvrđene prekomjerne makroekonomske neravnoteže koje traže “odlučnu političku akciju i specifični monitoring”. U drugoj skupini su Belgija, Njemačka, Irska, Mađarska, Nizozemska, Rumunjska, Španjolska, Slovenija, Finska, Švedska i Velika Britanija, zemlje u kojima u idenficirane neravnoteže koje traže Moscovici je dodao da će se ove godine po prvi put provesti dubinska analiza za Estoniju i Austriju.

Komisija je u u veljači ove godine zaključila da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže koje traže odlučnu političku akciju i specifični nadzor, posebice u vezi s rizicima koji se odnose na slabu konkuretnost, velike vanjske obveze i rastući javni dug, slabo upravljaje javnim sektorom i slabe rezultate u zapošljavanju u kontekstu prigušenog rasta. Povjerenik Moscovici je rekao da sada ponovno potrebno napraviti dubinsku analizu kako bi se analizirao do sada napravljeni napredak, ističući da sada ne treba prejudicirati ishod te analize. “Brzina prilogodbe u Hrvatskoj bila je, rekao bih, relativno spora i nejednaka s obzirom na produljenu recesiju i prigušenu dinamiku cijena. Tekući račun je prešao u plus, zahvaljujući znatnom smanjenju unutarnje potražnje i poboljšanju konkurentnosti, ali vanjski dug je i dalje visok, zbog čega znatan dio sredstava ide na otplatu kredita. Javni dug i dalje raste, dok se privatni sektor razdužuje. Konačno, stopa nezaposlenosti ostaje na visokoj razini, dok se zaposlenost nastavlja smanjivati. Vjerujemo stoga da su strukturne reforme pridonijele prilagodbi, ali brzina implementacije trebala bi biti veća”, rekao je Moscovici, odgovarajući na pitanje da prokementira stanje u Hrvatskoj.

Komisija sada u izvješću o mehanizmu upozorenja kaže da je tekući račun u Hrvatskoj otišao u plus 2013. godine, jer je rast izvoza prestigao brzinu uvoza. Dodaje se da neto međunarodna investicijska pozicija i visoki vanjski dug nisu poboljašani i da ostaju i dalje na visokoj razini, unatoč tome što je povećan udio na izvoznom tržištu Komisija navodi da je dug privatnog sektora, iako ispod praga, i dalje visok u usporedbi sa srodnim zemljama. Unatoč tome što banke imaju dovoljno kapitala, rast kredita je slab zbog pritiska za razduživanje, velikog broja kredita koji se ne vraćaju i slabe makroekonomske situacije, kaže Komisija.

Smanjenje ekonomske aktivnosti iz prethodnog razdoblja u kombinaciji s ograničenom prilagodbom plaća uzelo je danak u zapošljavanju, uključujući dugotrajnu nezaposlenost i nezaposlenost mladih. Građani kojima prijeti siromšatvo i socijalna isključenost i dalje predstavljaju relativno veliki dio stanovništva, kaže Komisija i dodaje da je nedavno zabilježen pozitivan ekonomski razvoj i poboljašni ekonomski izgledi.

You may also like