Prema istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi na 54. mjestu, isto kao prošle godine, objavilo je u srijedu Nacionalno vijeće za konkurentnost.
U ovogodišnje izvješće o informacijskoj tehnologiji na temu “Inovacije u digitalnoj ekonomiji” uključeno je 139 zemalja, a najbolje rangirane zemlje su Singapur, Finska, Švedska, Norveška, SAD, Nizozemska, Švicarska, Velika Britanija, Luksemburg i Japan.
Izvješće o informacijskoj tehnologiji, navodi se u priopćenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost, daje obuhvatnu i mjerodavnu ocjenu utjecaja ICT-a na konkurentnost zemalja i standard građana. Indeksom mrežne spremnosti ocjenjuje se spremnost gospodarstva u korištenju ICT-a u odnosu na ICT infrastrukturu, troškove pristupa i postojanje potrebnih vještina za optimalnu upotrebu ali i na prihvaćanje i upotrebu ICT-a od strane vlade, gospodarstva i pojedinaca.
Također, ocjenjuje se poslovno i inovacijsko okruženje, politički i regulatorni okvir, kao i utjecaj ICT-a na gospodarstvo i društvo. Hrvatska ove godine bilježi stagnaciju na rang ljestvici, na 54. mjestu, s jednakom ocjenom 4,3 kao i protekle dvije godine.
Od zemalja jugoistočne Europe najbolje pozicionirane su Makedonija (46) i Crna Gora (51) dok su ostale zemlje niže rangirane od Hrvatske. “Moramo biti nezadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, jer nije prekinut negativan trend. Stagnacija na ljestvici posljedica je odsutnosti sistemskih rješenja. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja željama, nego potrebnim reformama. Potrebno je stvoriti platformu kojom ćemo iskoristiti sinergijski potencijal skladnog djelovanja javnog i privatnog sektora u aktiviranju i korištenju ICT-a za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i unapređenja javnog sektora. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom pravcu, jer već gubimo korak s naprednim dijelom svijeta”, istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.
Ovogodišnja metodologija pri izradi Indeksa mrežne spremnosti sastojala se od 54 varijabli, od kojih su 27 varijabli kvantitativni podaci prikupljeni iz dostupnih međunarodnih izvora kao što su Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i International Telecommunication Union (ITU). Preostalih 27 varijabli odnosi se na podatke prikupljene anketom mišljenja gospodarstvenika.
